S obzirom na značaj mora i morskog okoliša za Republiku Hrvatsku problematika otpada, posebice otpada iz mora, postaje sve važnija. Stoga je Uprava ribarstva organizirala okrugli stol pod nazivom „Koćarski ribolov i morski otpad – KRMA“ koji se održao 09. svibnja 2023. u Zadru.
Uz ravnatelja uprave mr.sc. Antu Mišuru, na okruglom stolu su sudjelovali i župan Zadarske županije gosp. Božidar Longin, predstavnica Ureda predsjednika Vlade RH gđa. Judita Emić, predstavnici županija, gradova i općina, Fonda za zaštitu okoliša, lučkih uprava, ribara, udruga civilnog društva koji se bave zaštitom prirode i okoliša, HGK-a, HOK-a te FLAG-ova. Župan Zadarske županije Božidar Longin pozdravio je okupljene i u svom govoru istaknuo kako je more od pamtivijeka imalo veliku ulogu u gospodarstvu kroz ribarstvo i pomorstvo, a danas je ona, kako je naveo još i veća jer je izravno povezana s našom najjačom gospodarskom granom – s turizmom.
Ravnatelj Uprave ribarstva Ante Mišura je u pozdravnom govoru naglasio važnost uspostave sustava za prikupljanje pasivno ulovljenog otpada na nacionalnoj razini kako bi se ribarima od Istre do Dubrovnika omogućilo neometano predavanje prikupljenog otpada što je i njihova zakonska obaveza. Ako se usporede podaci o količinama prikupljenog otpada putem ronilačkih akcija u priobalnom području, vidi se da ribari koji obavljaju ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama mogu znatno doprinijeti u uklanjanju otpada s morskog dna. U Hrvatskoj je oko 350 brodova koji imaju odobrenje za obavljanje ove vrste ribolova i prosječno obavljaju ribolov oko 160 dana godišnje. U svakodnevnom ribolovu u prosjeku izvuku oko 5 do 20 kilograma takvog otpada, što su godišnje količine od oko 3 do 5 tona otpada po brodu.
Dio ribara je sudjelovao u prikupljanju otpada iz mora koje je organizirao Institut za oceanografiju i ribarstvo kroz provedbu projektnih aktivnosti. O rezultatima ove dugogodišnje suradnje ribara i znanstvenika u svom predavanju je prisutne upoznao dr.sc. Pero Tutman. Znanstvenici su kroz provedbu prakse takvog prikupljanja otpada iz mora koji se naziva „Fishing for Litter“ (FfL)/ hrvatski naziv „Koćarski Ribolov i Morski otpAd (KRMA)“ zaključili da je ribarstvo sektor koji može značajno doprinijeti u rješavanju problema otpada iz mora.
Preko 80% otpada u moru je tamo dospjelo s kopna, a oko 70 % ostaje na morskom dnu što je ekološki problem budući je procijenjeno da je oko 90% otpada u moru čine jednokratna plastika i plastična ambalaža. O stanju koćarskog dijela sektora i važnosti sustavnog prikupljanja morskog otpada za ribarski sektor kao i njegovog očuvanja za male obalne i priobalne zajednice održala je predavanje gđa. Valentina Andrić, voditeljica Službe za savjetodavnu podršku u ribarstvu koja je nakon održanih predavanja moderirala i panel raspravu. Anica Brlek Juren iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Uprave vodnog gospodarstva i zaštite mora održala je predavanje pod naslovom „ Morski otpad i zaštita mora“, a Darko Horvat iz Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i gospodarenje otpadom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na prezentirao je zakonski okvir vezano za problematiku gospodarenja otpadom. Na inicijativu Udruge prijatelji životinja g. Luka Oman je održao predavanje pod naslovom „ Zašto pridnene koće nikako nisu alat za prikupljanje otpada“.
Nakon održanih predavanja otvorena je panel rasprava u kojoj su sudjelovali: gđa. Valentina Andrić kao moderator, gđa. Tonćika Jarak, gđa. Anica Brlek Juren, g. Romeo Mikičić, dr.sc. Pero Tutman, g. Toni Maričević i g. Boris Skroče.
Kroz raspravu se dodatno razjasnilo koje su obaveze tijela koja upravljaju lučkim područjem, način izračuna neizravne naknade koju plaćaju ribari za predaju otpada s brodova, ispravno kategoriziranje pasivno ulovljenog otpada te koji su propisani postupci za preuzimanje pasivno ulovljenog otpada. Doneseni su sljedeći zaključci:
– Koćari koji ulove otpad u svojim mrežama će ga odvojiti u posebne vreće i pripremiti za predaju u lučke uređaje za prihvat pasivno ulovljenog otpada.
– Pasivno ulovljeni otpad mora se predati u lučke uređaje koji trebaju biti tehnički usklađeni s vozilima za prijevoz otpada koje će obavljati pravne osobe registrirane za gospodarenje otpadom. Na području Zadarske županije postoje pretpostavke za operativnu provedbu zbrinjavanja ovog otpada.
– Potrebno je osigurati evidenciju prikupljenog pasivno ulovljenog otpada u volumenu i masi, što je moguće osigurati putem aplikacije na nacionalnoj razini te koristiti za razmjenu podataka na horizontalnoj razini.
– Pasivno ulovljeni otpad kategorizira se kao grupa 02 otpad iz polj, lovstva, ribarstva i prerade, podgrupa 01 te se mogu dodijeliti dva ključna broja 02 01 99 za miješani otpad ili 02 01 04 za otpadnu plastiku (isključujući ambalažu)
– Novim Programom mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem planirana je nova mjera: Uspostava sustava za prikupljanje i prihvat pasivno ulovljenog otpada prikupljenog putem koćarenja. U narednom razdoblju će se intenzivnije raditi na horizontalnoj suradnji nadležnih tijela kako bi se ona uspješno uspostavila.
– Kako bi se smanjili neizravni troškovi korisnicima, planirati će se sufinanciranje pojedinih troškova sakupljanja i obrade pasivno ulovljenog otpada putem Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu i drugih oblika financiranja koje su na raspolaganju lukama za gospodarenje otpadom i ribarstvo.
