Istraživački rad

Rezultati ispitivanja stanja morske vode, sedimenata i biote na koncentracije i masene udjele odabranih teških metala na tri postaje u Kaštelanskom zaljevu od sjeverne luke do uvale Bene tijekom lipnja 2023. godine.

25.07.2023.

Povodom aktualne teme zagađenja zraka na području splitskih gradskih kotareva Brda i Neslanovac, na zamolbu Ekološko-građanske inicijative ‘Za čisti zaljev’, Institut za oceanografiju i ribarstvo u suradnji s Institutom Ruđer Bošković obavio je ispitivanje koncentracije teških metala i arsena u morskoj vodi, sedimentu i tkivu školjkaša.
Za potrebe istraživanja odabrane su tri lokacije za uzorkovanje: unutar područja Sjeverne luke, između Sjeverne luke i brodogradilišta te na Benama.

Morska voda

Izmjerene koncentracije metala u vodenom stupcu u području Sjeverne luke su značajno niže od prosječnih godišnjih koncentracija propisanih u Uredbi o standardu kakvoće voda za „ostale površinske vode“ (NN 96/2019). Prema istoj uredbi, morska voda na postajama uzorkovanja je vrlo dobre kvalitete.
Uslijed dinamike vodenog stupca (npr. strujanje vodenih masa), određivanje metala u morskoj vodi daje uvid u njihove koncentracije u relativno kratkom vremenskom razdoblju i dobar je pokazatelj eventualnog akutnog onečišćenja.

Sediment

Rezultati ukazuju na više vrijednosti metala (kadmija, kroma, žive, nikla i olova) u sedimentu postaje Sjeverna luka i to oko 10 puta više od sadržaja u sedimentu na referentnoj postaji Bene. Izuzetak su sadržaj arsena u sedimentu postaje u Sjevernoj luci koji je 4 puta viši, te sadržaj bakra koji je do 60 puta viši u odnosu na referentnu postaju.

Stvaranjem netopljivih soli ili adsorpcijom na čestice, metali se talože u sedimentu koji je spremnik za različita onečišćivala. Praćenjem sadržaja metala u sedimentu možemo dobiti informacije o stupnju i trendu onečišćenja kroz duže vremensko razdoblje.

Na europskoj i nacionalnoj razini nema službenih kriterija za ocjenu stanja sedimenta, međutim, prema norveškim kriterijima koji se primjenjuju za ocjenu sedimenta u redovitom monitoringu stanja prijelaznih i priobalnih voda u Republici Hrvatskoj, maseni udjeli arsena, kadmija, kroma i olova u sedimentu postaje u Sjevernoj luci ne predstavljaju opasnost za morske organizme, dok sadržaj nikla može predstavljati opasnost za morske organizme u slučaju dugotrajne izloženosti.
No, povišene vrijednosti masenog udjela bakra i žive u sedimentu u Sjevernoj luci predstavljaju opasnost za morske organizme te čak i kod kratkotrajne izloženosti može doći do pojave toksičnih učinaka, stoga stanje sedimenta u odnosu na ova dva metala ocjenjujemo kao loše.

Istraživanja pokazuju da je šire područje Kaštelanskog zaljeva onečišćeno živom zbog nekadašnje tvornice PVC-a te su i više od 30 godina nakon prestanka rada tvornice, uslijed akumulacije i taloženja tog metala u sedimentu, koncentracije i dalje povišene, a to je potvrđeno i ovim ispitivanjem.
Povišene koncentracije bakra u rasponu su vrijednosti zabilježenih u područjima drugih većih luka i marina. To možemo pripisati njegovoj primjeni u premazima i protukorozivnim bojama te sredstvima protiv korozije.
Povišene vrijednosti ostalih metala također se nalaze u rasponu vrijednosti koje su izmjerene u istraživanjima sedimenta u područjima luka i područjima u blizini industrijskih postrojenja i većih gradova, npr. u Šibenskoj luci i Bakarskom zaljevu.

Morski organizmi

Izmjerene vrijednosti sadržaja arsena, kadmija, bakra i olova u dagnjama uzorkovanim u području Sjeverne luke više su od vrijednosti izmjerenih na ostalim postajama uzorkovanja. Međutim, usporedba rezultata s prosječnim koncentracijama izmjerenim u školjkašima u područjima uzgoja i izlova, tj. neonečišćenim područjima u Jadranskom moru, pokazuje da su izmjerene vrijednosti kadmija, kroma, žive, olova i nikla unutar raspona prirodnih vrijednosti u dagnjama. S druge strane, sadržaj arsena i bakra u dagnjama uzorkovanim u području Sjeverne luke usporediv je s vrijednostima izmjerenima u području izloženom antropogenim pritiscima, pa možemo zaključiti da je područje te postaje onečišćeno navedenim metalima uslijed utjecaja ljudskih aktivnosti.

Praćenjem stanja okoliša putem mjerenja sadržaja elemenata u morskim organizmima ujedno se mogu pratiti biološke promjene i štetni učinci onečišćujućih tvari kojima su ti organizmi izloženi te se može procijeniti utjecaj ljudskih aktivnosti na određeni ekosustav. Za razliku od analize sedimenta, analiza u organizmima daje nam informaciju o trenutnom stupnju onečišćenja morskog okoliša, s obzirom da živi organizmi brzo reagiraju na porast sadržaja određene onečišćujuće tvari u okolišu.

Potrebno je još naglasiti da su izmjerene koncentracije kadmija i olova u dagnjama sa svih postaja uzorkovanja višestruko niže od zakonski propisanih najvećih dozvoljenih količina kadmija i olova u tkivu školjkaša (Pravilnik o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani, NN 146/2012), dok za ostale metale nema propisanih dopuštenih količina.

Poveznica na izvješće: https://galijula.izor.hr/wp-content/uploads/2023/07/Izvjesce_Sjeverna-luka_IOR.pdf

Novosti

Istraživački rad
|
21 veljače, 2024
Koliko se u školama uči o moru?
Autori fotografije: Jakica Njire, Jasna Arapov i Natalia Bojanić
Istraživački rad
|
28 studenoga, 2023
Prvi nalaz strane vrste trepetljikaša Rhizodomus tagatzi u Jadranskom moru
Istraživački rad
|
13 listopada, 2023
Hrvatsko-Francuska suradnja na analizama ljuštura školjkaša s Antarktika
Ribolov pelagičnom koćom. Foto: Tea Juretić
Istraživački rad
|
02 listopada, 2023
Dvadeseta ekspedicija ehosondiranja hrvatskog dijela Jadrana MEDIAS