Projekt NIBS istražuje problematiku bentoskih stranih vrsta s ciljem točnog utvrđivanja do sada zabilježenih vrsta i njihove rasprostranjenosti, detekcije novih unosa, mehanizama unosa i daljnjeg širenja, biologije, ekologije i utjecaja odabranih stranih vrsta te točne taksonomske determinacije uključivanjem klasičnih morfoloških i modernih molekularnih metoda. Realizacija projekta odvija se kroz 11 radnih paketa od uspostave projektnog sustava, preko ciljanih istraživanja do diseminacije, usavršavanja i javne prezentacije, a sagledava četiri osnovne hipoteze:

1. Bentoske NIS vrste široko su rasprostranjene u Hrvatskom podmorju.

2. Širenje bentoskih NIS vrsta dovodi do poremećaja sastava bentoskih zajednica.

3. Pojava i izraziti utjecaj bentoskih NIS vrsta u kontradikciji je s konceptom otpornosti očuvanih ekosustava.

4. Unos i širenja bentoskih NIS vrsta podmorjem Jadrana uključuje prirodne i antropogene vektore.

Projekt će aktivno djelovati na informiranju javnosti o tematici stranih vrsta i potrebi zaštite podmorja, a što će biti posebno komunicirano s tijelima državne uprave i javnog sektora. Projekt će rezultirati značajnim usavršavanjem djelatnika Laboratorija za bentos kao i nadogradnjom znanstveno istraživačke opreme, objavljivanjem znanstvenih radova i bitnim uključivanjem javnosti u projektnu provedbu.

Popularno-znanstveno predavanje „Invazije stranih vrsta – na rubu kolapsa biološke raznolikosti podmorja!“

Član istraživačkog tima projekta Nezavičajne bentoske vrste (NIBS), dr.sc. Ante Žuljević održao je predavanje 25. travnja 2025. koje je dio ciklusa „Istraživači u knjižnici“, u sklopu projekta Ja istrazujem, u gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu.

Cilj izlaganja je bio upoznati javnosti sa stranim vrstama u Jadranu te ih potaknuti da nam jave ukoliko pronađu neku stranu vrstu. Strani organizmi prisutni su u našem podmorju već više od stoljeća. Prvi takav koji je značajno podigao svijest o problemu biološke invazije bila je alga Caulerpa taxifolia, poznata i kao „alga ubojica“ zbog drastičnog utjecaja na biološku raznolikost morskog dna. Tridesetak godina nakon njezina pronalaska u Hrvatskoj, poznato je više od 50 stranih vrsta morskih algi i beskralješnjaka. Neki od njih zabilježeni su rijetko, neki su doživjeli eksploziju populacije i potom misteriozno potpuno nestali, a neki se upravo šire, potiskujući zastrašujućom silinom naše zavičajne organizme.

Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.