Događaji

Održan 23. sastanak stranaka Barcelonske Konvencije

19.12.2023.

U Portorožu u Sloveniji je od 5. do 8. prosinca 2023. godine održan 23. sastanak stranaka Barcelonske Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnih područja Sredozemlja (Barcelonska konvencija). Na sastanku su bili visoki dužnosnici i akreditirani predstavnici stranaka (21 obalne zemlje i Europske unije) kao i promatrači zajedno sa predstavnicima Mediteranskog akcijskog plana (MAP) i međuvladinih organizacija.

Hrvatska delegacija je brojala osam članova predvođenih ravnateljicom Uprave vodnoga gospodarstva i zaštite mora gđom. Elizabetom Kos uključujući predstavnike ministarstava pod čijom su jurisdikcijom pitanja vezana za morski okoliš, pomorstvo i ribarstvo kao i dva instituta, Instituta za vode – Josip Juraj Strossmayer i Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Što je Barcelonska konvencija?

Barcelonska konvencija i njezini protokoli jedini je regionalni multilateralni pravni okvir za zaštitu morskog i obalnog okoliša Sredozemlja. Kao Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja usvojena je 16. veljače 1976. u Barceloni, a stupila je na snagu 1978. Izmjenama i dopunama 1995. preimenovana je u Konvenciju o zaštiti mora i obala Sredozemlja, a izmijenjena verzija je na snazi od 2004. godine. Nastala je kao rezultat Mediteranskog akcijskog plana (MAP), koji su osmislili Ujedinjeni narodi (UN) kako bi poboljšali stanje okoliša u Sredozemlju.

Protokoli Barcelonske konvencije određuju načine zaštite mora u različitim područjima. Riječ je o Protokolima o: sprječavanju onečišćenja iz brodova i zrakoplova, sprječavanju onečišćenja s brodova i u slučajevima nesreća, sprječavanju onečišćenja iz izvora na kopnu, posebno zaštićenim područjima i bioraznolikosti, zaštiti od onečišćenja od aktivnosti istraživanja i eksploatacije na moru, opasnom otpadu te o integriranom upravljanju obalnim područjima u Sredozemlju.

Stranke Barcelonske konvencije su Albanija, Alžir, Bosna i Hercegovina, Cipar, Crna Gora, Egipat, Francuska, Grčka, Hrvatska, Izrael, Italija, Libanon, Libija, Malta, Maroko, Monako, Sirija, Slovenija, Španjolska, Tunis, Turska i Europska unija.

Sastanak zemalja potpisnica Barcelonske konvencije i njenih protokola svake druge godine organizira jedna od zemalja potpisnica. Svrha sastanka je sagledavanje provedbe konvencije te utvrđivanje programa rada i prioriteta stranaka za sljedeće dvogodišnje razdoblje. Slovenija je kao domaćin 23. sastanka (COP 23) preuzela dvogodišnje predsjedanje za razdoblje 2024.-2025.

Na sastanku u Portorožu potpisana je Ministarska deklaracija i usvojene važne odluke. Hrvatska delegacija je aktivno sudjelovala u radu na donošenju svih odluka u suradnji s drugim članicama Europske unije i ostalih ugovornih stranaka Konvencije. Moto ministarskog dijela sastanka bio je „Zelena tranzicija na Mediteranu: od odluka do akcija“.

Odluke su rezultat provedbe dvogodišnjeg programa rada i uključuju strateške, programske, planske i tehničke dokumente usklađene s ciljevima Barcelonske konvencije i njenih Protokola. Ovim sastankom usvojeni su: regionalni planovi upravljanja akvakulturom, poljoprivredom i oborinskim vodama, odluke vezane uz zaštitu prirode i bioraznolikosti, Izvješće o procjeni stanja okoliša na Mediteranu 2023 (MED QSR 2023), Izvješće o okolišnim rizicima i rizicima klimatskih promjena na Mediteranu – Sažetak za donosioce odluka (MedECC Report), Okvir za primjenu prostornog planiranja mora na Mediteranu, Smjernice usklađenih postupaka za primjenu Konvencije o balastnim vodama na području Mediterana, Ažurirane smjernice za potapanje u more inertnog, neonečišćenog, anorganskog geološkog materijala te Program rada i Budžet MAP-a za 2024.-2025. Donesena je odluka o osnivanju novog regionalnog akcijskog centra UNEP/MAP-a za klimatske promjene u Turskoj.

Usvajanje Ministarske deklaracije iz Portoroža je najvažniji dio sastanka, a njome je naglašeno političko opredjeljenje za jačanje obveza djelovanja kroz primjenu Barcelonske konvencije i njenih protokola. Nacrtom ministarske deklaracije jača se postizanje ciljeva ostvarivanja zelene tranzicije na Mediteranu i rješavanje trostruke krize: klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i onečišćenja u regiji. Pri tom se uzimaju u obzir inicijative i dogovori postignuti na regionalnoj i globalnoj razini vezani uz zaštitu okoliša i Ciljeve održivog razvoja (posebice UN SDG 14). Osim zelene tranzicije, navedene su i mjere jačanja obveza djelovanja kroz ulaganje u budućnost preko mlade generacije.

Znanstvena savjetnica IOR-a dr. sc. Slavica Matijević je na ovom izuzetno važnom sastanku bila članica hrvatske delegacije kao konzultant za pitanja MED QSR 2023 na čijoj je izradi uz kolege s Instituta aktivno sudjelovala posljednjih šest godina kao članica UNEP/MAP CORMON Pollution grupe.

Novosti

Događaji
|
06 lipnja, 2024
Održan skup o mikroplastici
Događaji
|
28 svibnja, 2024
Prva europska znanstvena ekspedicija proučavanja utjecaja čovjeka na priobalna područja stiže u Split
Događaji
|
29 travnja, 2024
Koordinacijski sastanak MEDIAS
Događaji
|
25 travnja, 2024
Predavanje u okviru Festivala znanosti “Plankton: nevidljivi pametnjakovići”