Istražujući ljušture školjkaša možemo saznati kada i u kojim uvjetima najbrže rastu, kada im se rast usporava i kako reagiraju na promjene u moru.
Upravo takvim istraživanjima naš Institut daje važan znanstveni doprinos. Razvijamo i primjenjujemo metode koje pomažu bolje razumjeti biologiju školjkaša, osobito gospodarski zanimljivih vrsta. Takvi podaci važni su za održivije upravljanje prirodnim populacijama, ali i za procjenu mogućnosti uzgoja školjkaša u Jadranu.
U istraživanju provedenom na uzorcima prikupljenima tijekom 2024. i 2025. godine, u sklopu projekta RIBAR, financiranog kroz Next Generation EU i Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.–2026., znanstvenici su dobili prve vremenski usklađene podatke o stabilnim izotopima kisika i ugljika u ljušturama male kapice (Mimachlamys varia) iz sjevernog Jadrana i s otoka Brača.
Dobiveni podaci uspoređeni su s dobro istraženom kraljičinom kapicom (Aequipecten opercularis) i s rezultatima oceanografskog modela ROMS. Time se provjerilo koliko geokemijski zapis u ljušturi male kapice odgovara stvarnim promjenama temperature i saliniteta mora te kako se rast ove vrste razlikuje između različitih dijelova Jadrana.
Rezultati pokazuju da ljušture malih kapica dobro bilježe okolišne uvjete, ali ne uvijek tijekom cijele godine. Primjerci s Brača rasli su brže od onih iz sjevernog Jadrana i imali su drugačiji izotopni potpis. To je važno za razumijevanje ekologije ove vrste, ali i za buduća istraživanja njezina mogućeg uzgoja, jer može pomoći u prepoznavanju područja i razdoblja u kojima su uvjeti za rast povoljniji.
Posebno je zanimljiv nalaz iz sjevernog Jadrana, gdje su kapice 2024. godine pokazale izraženije usporavanje rasta tijekom ljeta, dok su ranijih godina rasle i tijekom ljetnih mjeseci. To bi moglo biti povezano s iznimnom pojavom morske sluzi uzrokovane cvjetanjem fitoplanktona u ljeto 2024. godine. Taj nalaz ponovno pokazuje da morska sluz ne utječe samo na izgled mora i doživljaj plaža, nego može imati posljedice i za organizme koji žive na morskom dnu.
Ovim radom po prvi put je u Jadranu detaljno proučen prirodni zapis koji mala kapica čuva u svojoj ljušturi. Rezultati su omogućili bolje razumijevanje njezine biologije ali i postavili temelje za procjenu njezina mogućeg uzgojnog potencijala.
