Svakim danom tehnološki napredujemo i klimatski modeli se poboljšavaju, posebice u vidu njihove prostorne rezolucije, zato mnogi postavljaju pitanje mogu li nam „zastarjeli“ modeli i dalje biti korisni ili se trebamo isključivo oslanjati novijim modelima?
Znanstvenici vrlo često iznose hipoteze, odnosno pretpostavke o uočenim pojavama. No, da bi hipoteza postala valjana, istu treba testirati. One hipoteze koje su opovrgnute budu i odbačene.
U novom znanstvenom radu (Dunić et al., 2022), objavljenom u svjetski poznatom časopisu Climate Dynamics, naša znanstvenica je, u suradnji s kolegama s drugih institucija, testirala upotrebljivost jednog „starijeg“ klimatskog modela CNRM-RCSM4 kad je u pitanju cirkulacija sjevernog Jadranskog mora. Unatoč tome što je naš sjeverni Jadran iznimno turbulentno područje zbog kompleksne interakcije između zraka, kopna i mora, ranija istraživanja su pokazala da zimska cirkulacija sjevernog Jadrana ponajviše ovisi o unosu slatkovodnih vodenih masa i intenzitetu procesa stvaranja guste vode.
Dunić je u svome radu pokazala da se relativno jednostavnom metodom mogu klasificirati pojave različitih tipova zimske cirkulacije tog područja, te je istu metodu uspješno rekonstruirala za klimatski model CNRM-RCSM4, čime je napravila prve kvantificirane prognoze cirkulacije sjevernog Jadrana.
Link na članak: https://link.springer.com/article/10.1007/s00382-022-06516-6
Na ilustraciji iz članka nalazi se očekivana raspodjela gustoće u sjevernom Jadranu za različite tipove zimske cirkulacije, ovisno o IPCC scenariju, za najekstremnije događaje.
