Ostalo

Jeste li ih vidjeli? Tražimo dojave o tropskim vrstama

21.07.2026.
Diadema setosum osim dugačkih bodlji ima na vrhu čahure pet bijelih točkica i mjehurasti analni otvor s jarko narančastim prstenom.

Primijetite li vama nepoznat morski organizam, obavezno ga fotografirajte i pošaljite nam fotografiju. Predstavljamo dvije strane vrste čije širenje pratimo, stoga nam je svaki nalaz dragocjen.

Halophila stipulacea

Morska cvjetnica Halophila stipulacea prvi je put zabilježena u Sredozemnom moru 1894. godine na Rodosu. Porijeklom je iz Crvenog mora, a u Sredozemlje je stigla kroz Sueski kanal.

Široko je rasprostranjena u jugoistočnom Sredozemlju te u Egejskom i Jonskom moru. U Jadranu je prvi put zabilježena 1986. godine u Albaniji. U Hrvatskoj smo je zabilježili na nekoliko lokacija u Dalmaciji. Naseljava pjeskovita i pjeskovito-muljevita dna na dubinama od 3 do 30 metara.

Njezini fragmenti mogu plutati, a more ih može izbaciti na obalu, najčešće među listove posidonije (Posidonia oceanica). Halophila je lako prepoznatljiva po puzajućoj stabljici i listovima koji uvijek rastu u paru. Listovi su dugi oko 10 centimetara, često srpasto zakrivljeni, s jasno vidljivim središnjim rebrom i nervaturom.

Diadema setosum

Morski ježinac Diadema setosum prirodno je rasprostranjen u indo-pacifičkoj regiji i Crvenom moru. U Sredozemnom moru prvi je put zabilježen 2006. godine uz jugozapadnu obalu Turske. Posljednjih godina ovaj se tropski ježinac brzo širi iz Levantskog bazena prema Jonskom moru, a pratimo i njegovu prisutnost u hrvatskom dijelu Jadrana.

Njegove su bodlje tanke, izrazito dugačke, lomljive, šuplje i blago otrovne. Vrstu je lako prepoznati jer su joj bodlje mnogo duže nego kod naših ježinaca. Jedina jadranska vrsta kojoj nalikuje jest Centrostephanus longispinus, igličasti ježinac. Dojavite nam ako ugledate i ovu vrstu.

Diadema ima dulje bodlje od igličastog ježinca. Jasno se razlikuju duge bodlje koje služe za zaštitu i kraće bodlje koje čiste površinu tijela te štite ambulakralne nožice. Na gornjem dijelu crne čahure ima pet karakterističnih bijelih točkica te jarko narančasti prsten oko mjehurastog analnog otvora na vrhu tijela.

Naš igličasti ježinac nema mjehurasti analni otvor s narančastim prstenom. Na vrhu čahure ima desetak fluorescentno ljubičastih točkica, smještenih na završecima kratkih bodlji koje se obično brzo okreću. Njegove duge bodlje imaju jasno vidljive pruge. Diadema se može pronaći već uz samu površinu, dok Centrostephanus obično živi na većim dubinama i najčešće se skriva u rupama.

Ako se ubodete na diademu, pokušajte ukloniti vidljive ostatke bodlji. Ozlijeđeni dio tijela potopite u što topliju vodu koju možete podnijeti, približno 40–45 °C, tijekom 30–90 minuta.

Novosti

Ostalo
|
18 lipnja, 2026
Očitovanje o izvješću Europske agencije za okoliš o kvaliteti voda za kupanje
Ostalo
|
13 svibnja, 2026
Veliko priznanje za naše zooplanktonologe
Ostalo
|
21 travnja, 2026
Godišnja nagrada za mlade znanstvenike dodijeljena dr. sc. Blanki Milić Roje
Ostalo
|
26 ožujka, 2026
Poslušajte radijsku emisiju s prof. dr. sc. Jakovom Dulčićem – Dobitnikom nagrade Grada Splita za životno djelo