Istraživanje stanja populacije hlapa u Jadranskom i Sredozemnom moru

Hlap Homarus gammarus, jedan je od velikih rakova Jadranskog mora. Intenzivno se izlovljava i postiže visoku cijenu na tržištu. Unatoč njegovoj važnosti za ribarstvo do sada nikada nije provedeno sveobuhvatno istraživanje stanja populacije hlapa u Jadranskom moru. Zbog toga je u svom uspješno obranjenom doktoratu dr. sc. Mišo Pavičić postavio za cilj utvrditi stanje populacije hlapa u Jadranskom i Sredozemnom moru primjenom ribarstveno-bioloških i genetičkih metoda.

Istraživanje je trajalo 6 godina, u suradnji s ribarima sakupljani su uzorci hlapova iz cijelog Jadrana te uz pomoć kolega znanstvenika iz drugih krajeva Sredozemlja. Svoja istraživanja objavio je u 3 znanstvena rada u prestižnim međunarodnim časopisima.

U radovima je, u suradnji s kolegama znanstvenicima, po prvi put dokazao relativno nisku genetičku udaljenost populacija hlapova što znači da u Jadranu postoji jedna jedinstvena populacija s ograničenim kontaktom s ostalim populacijama hlapova u Sredozemlju.

Najveća brojnost hlapova u Jadranu zabilježena je na njegovom sjevernom dijelu gdje se nalazi i najvažnije područje mrijesta, bitno za održivost cijele jadranske populacije. Na tom području vidljiv je i porast ulova i ribolovnog napora.

Povezanost jadranske populacije uvjetovana je specifičnim oceanografskim karakteristikama i trajanjem pelagične faze ličinke, dva do četiri tjedna, kada mladi hlapovi za razliku od odraslih jedinki koji borave na dnu, plivaju morskim stupcem. Zbog toga, genetski materijal se iz sjevernog Jadrana, morskim strujama, može prenijeti na relativno velike udaljenosti, od 300 do 600 km. Čini se kako izlov, gubitak staništa i druge ljudske aktivnosti još nisu značajno utjecale na genetičku raznolikost ove vrste u Jadranu.

Utvrđena je povezanost između povećanja temperature mora i količine ulova. Povećanje temperature mora vezano uz klimatske promjene izgleda da je dovelo do povećanja lovnosti hlapa najvjerojatnije kao posljedica njegove veće aktivnosti.

Ovi nalazi ukazuju na relativno zadovoljavajući trenutni status populacije hlapa u Jadranu. No bitno je napomenuti da se važeće mjere upravljanja, poput minimalnih dužina, lovostaja, puštanja ženki s jajima i dalje moraju provoditi jer doprinose dugoročnoj održivosti i isplativosti ribarskog sektora u svijetlu sve veće neizvjesnosti vezane s klimatskim promjenama.

Ovdje možete naći poveznice za objavljene radove: [1] [2] [3].