Planom gospodarenja morskim otpadom za Republiku Hrvatsku predviđena su 4 strateška cilja, od kojih se Strateški cilj 1. ostvaruje uspostavom sustava gospodarenja morskim otpadom i to provedbom sedam specifičnih mjera. Kao specifične mjere za ostvarenje prvog cilja u cijelosti posvećene morskom otpadu su Uspostava mreže za prikupljanje i prihvat morskog otpada putem koćarenja (mjera 1.3.), Prikupljanje otpada na obali putem ekoloških akcija čišćenja (mjera 1.4.), Prikupljanje otpada u moru ronilačkim akcijama (mjera 1.5.), te Prikupljanje izgubljenih ili odbačenih ribolovnih alata (mjera 1.6).
Organizacije civilnog društva – ekološke udruge i rekreativni ronioci udruženi u ronilačke klubove mogu značajno pridonijeti smanjivanju količina morskog otpada putem ekoloških akcija čišćenja. Otpad naplavljen na obali može se jednostavno ukloniti akcijama čišćenja koje provode ekološke udruge (mjera 1.4.), dok su ključne aktivnosti za uklanjanje morskog otpada iz plitkog priobalja ronilačke ekološke akcije čišćenja (mjera 1.5.) koje provode ronilački klubovi u suradnji sa lokalnom samoupravom. Nadalje, prikupljanje krupnog otpada sa morskog dna koji se zatekne u koćarskim lovinama prilikom ribolova i njegovo odlaganje na za to predviđenim mjestima na obali je vrlo jednostavan i učinkovit način uključivanja ribarskog sektora u akcije čišćenja morskog dna. Ovakva aktivnost ima dva glavna cilja; izravno uklanjanje otpada iz morskog okoliša, te podizanje razine ekološke svijesti o problemu morskog otpada u u ribarskom sektoru, kao i široj javnosti.
U svrhu praćenja, koordinacije i popularizacije provedbe mjera protiv morskog otpada, djelatnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IOR) iz Splita razvili su platformu za unos i objedinjeno prikupljanje podataka o provedenim ekološkim akcijama čišćenja plaža i ronilačkim akcijama kao i prikupljenim količinama morskog otpada (https://vrtlac.izor.hr/ords/apopub/).
Osnovna namjera stvaranja ove baze za unos podataka jest pokušaj da se na jednom mjestu povežu zainteresirane ekološke udruge i ronilački klubovi koji se aktivno bave ovakvim ekološkim akcijama kako bi se doznao približan broj provedenih akcija; kako bi se objavile informacije o takvim akcijama i posebno se promovirale, te ono sa našeg znanstvenog stanovišta najvažnije – kako bi se ove aktivnosti povezale sa znanstvenim institucijama te se provodile po određenoj metodologiji i poslužile za sustavno prikupljanje podataka o sastavu i količinama morskog otpada. Kasnije bi nam ti podaci mogli značajno poslužiti u pokušaju određivanja količina, raspodjele, te izvora i porijekla takvog otpada.
Značajnije uključivanje udruga civilnog društva imalo bi veliki potencijal u uklanjanju morskog otpada, kao i podizanju razine ekološke osviještenosti šire javnosti. Uzevši u obzir masovnost ekoloških akcija čišćenja koje se redovito provode svake godine na našoj obali i plitkom podmorju, još se više ističe potreba za usklađenim, organiziranim i sustavnim prikupljanjem i pohranom podataka o količinama i sastavu morskog otpada. Stoga postoji opravdana potreba za povezivanjem i umrežavanjem udruga civilnog društva, znanstvenih institucija i javnog sektora na zajedničkoj platformi za objavu provedenih ekoloških akcija kao i podataka o količinama prikupljenog otpada u svrhu organizirane provedbe ovih hvalevrijednih akcija kako bi se u potpunosti mogao ostvariti njihov potencijal.
Stoga pozivamo sve zainteresirane ekološke udruge kao i ronilačke klubove da nam se jave putem ove stranice kako bi se mogli unijeti i objediniti podaci o provedenim ekološkim akcijama čišćenja morskog otpada na obali i ronilačkih akcija u plitkom priobalju. Kontakt osoba je dr.sc. Pero Tutman, na e-mail: .
Morski otpad je složeni i sve veći globalni problem zaštite okoliša, prepoznat kao jedna od najbrže rastućih prijetnji morskim ekosustavima zbog svojih ekoloških, ekonomskih, sigurnosnih, zdravstvenih i kulturnih utjecaja. Prema definiciji, to je bilo koji postojani, proizvedeni ili prerađeni čvrsti materijal koji nije prirodnog podrijetla, nego ga je proizveo i koristio te odbacio čovjek izravno u more ili je tamo dospio s kopna putem rijeka, odvodnje i kanalizacije ili vjetrom. Oko 80% otpada u more dospijeva iz kopnenih izvora, preostalih 20% rezultat je neodgovornih aktivnosti u pomorskom prometu i ribarstvu.
U morskom se okolišu pojavljuje kao plutajući na površini mora, u vodenom stupcu, na morskom dnu, te naplavljen na obali. Najveći udio morskog otpada čini plastika (70 – 90%), koja može plutati dulje razdoblje i tako dospjeti daleko od mjesta unosa. S vremenom plutajući predmeti postupno obrastaju morskim organizmima i lagano tonu ka dnu gdje se nakupljaju na određenim područjima. Gotovo 70% otpada koji dospije s kopna završi na morskom dnu. Osim najveće zastupljenosti u okolišu, dodatni problem plastičnog otpada je što se s vremenom raspada na sitne komadiće – mikroplastiku koja predstavlja iznimnu prijetnju za okoliš i živa bića obzirom da može dospjeti u hranidbeni lanac.
Morski otpad predstavlja relativno novi globalni problem, ne samo kao negativan pritisak na okoliš uz značajne ekonomske posljedice, nego i kao rizik za zdravlje ljudi. Međutim, problem morskog otpada je tek u posljednje vrijeme zadobio značajniju pažnju budući da je dosegnuta razina sa štetnim posljedicama na ekosustave i organizme.
Premda je problematika morskog otpada u hrvatskom dijelu Jadrana prisutna dulje vremena, naše su spoznaje o tome još uvijek prilično oskudne. Podaci znanstvenih istraživanja o njegovoj količini, rasprostranjenosti i sastavu su malobrojni, te kao takvi nedovoljni za donošenje sustavnih zaključaka o izvorima i trendovima. Napori za uklanjanje morskog otpada naplavljenog na obali i onoga na morskom dnu u plitkom priobalju uglavnom su usmjereni na provođenje lokalnih ekoloških akcija uz sudjelovanje volontera iz ekoloških udruga i ronilačkih klubova. Međutim, ove se aktivnosti provode bez sustavne i usklađene koordinacije, metodologije kao i bilježenja prikupljenih količina. Na taj način, ove hvale vrijedne aktivnosti ostaju bez sustavne evidencije o količinama i sastavu prikupljenog morskog otpada koji bi pohranjeni u odgovarajućoj bazi kasnije mogli poslužiti u znanstvenom objašnjavanju i prezentaciji podataka. Ovi su podaci važni kako bismo mogli dobiti jasnije znanstvene spoznaje o njegovom sastavu, prostornoj rasprostranjenosti i potencijalnim izvorima na području našeg Jadrana.
