Ostalo

Mjera 1.6. Prikupljanje izgubljenih ili odbačenih ribolovnih alata

04.05.2020.

Opis mjere:

Odbačeni ili izgubljeni ribolovni alati u moru jedan su od glavnih vrsta otpada koji utječe na bioraznolikost u moru, kako zbog otpornosti materijala od kojih su izrađeni, tako i zbog količina koje se svake godine izgube. Izgubljeni na morskom dnu ili slobodni u stupcu mora, oni i nadalje predstavljaju klopku u koju se nastavljaju zaplitati razni morski organizmi ili fizički oštećuju staništa. Nije točno poznato koliko se godišnje provodi ovakvih akcija u Hrvatskoj, ali u odnosu na količine i rasprostranjenost te potencijalni utjecaj takvog otpada, postoji potreba za njihovim povezivanjem i umrežavanjem. Stoga su ovom mjerom predviđene aktivnosti kojima se djeluje na smanjivanje namjernog ili slučajnog unosa ove vrste otpada – ribolovnog alata u morski ekosustav, kao i na njegovo uklanjanje čime se očekuje značajno smanjenje rizika negativnog utjecaja na morska staništa i morske organizme. Primjenom navedene mjere akcijama organiziranim na lokalnoj razini, kao i putem ribarskih aktivnosti, postupno će se čistiti podmorje.

Odbačeni ili izgubljeni ribolovni alati u moru (engl. „Ghost fishing“ ili „Ghost nets“) jest odbačena ili izgubljena ribolovna oprema koja je veliki problem morskog ekosustava. Nakon što su izgubljeni, ti alati ostaju u moru dulje vremena te se u njih nastavljaju zaplitati morski organizmi i godinama nakon što bivaju ostavljeni. Na taj način oni mogu djelovati na značajno smanjivanje biološke raznolikosti svojim konstantnim i neselektivnim ulovom, oštećuju morsku floru, ali i znatno smanjuju ribarski ulov. Među njima posebno su opasni mrežni alati. Često vrlo slabo vidljivi na danjem svjetlu, mogu ostati zapleteni na podvodnom grebenu ili slobodno plutati u moru nošeni morskim strujama. U njih se mogu nastavljati zaplitati ribe i svi ostali morski organizmi, a također predstavljaju opasnost i za ronioce. Odbačene mreže smanjuju stanište ribama, uništavaju pozicije ribarima a ribolovci redovito gube svoj ribolovni pribor, ponekad i sidro. Odbačene mreže mogu utjecati i na prirodne migracije vrsta koje se inače redovito pojavljuju na nekom području na kojemu su se tradicionalno lovile ili susretale. Obzirom na njihove količine u moru, te dugovječnost sintetičkih materijala od kojega su napravljene, jedna su od glavnih vrsta otpada koja utječe na morski okoliš.

Svjetske studije su pokazale da je više od 90% vrsta ulovljenih u takvim izgubljenim alatima komercijalne vrijednosti. Stoga oni mogu umanjiti održivost, stabilnost i gospodarski povrat od ribarstva smanjenjem ulova, što utječe na važne izvore hrane, kao i na ugrožene vrste. Na taj način se izgubljeni ribolovni alati smatraju kao najdestruktivnijim  oblikom plastičnog otpada u moru. Procijenjuje se da je ovaj otpad zaslužan za barem 10% ukupnog morskog otpada, a globalno svake godine oko 500.000 tona takvog alata završi u moru. Iako se o ovom problemu ne govori kao o ostalom plastičnom otpadu, njihova štetnost za morske ekosustave je značajna.

Od velike je važnosti ovakve izgubljene ribolovne alate izvaditi iz mora, prvenstveno zbog stradavanja ribe i morskih sisavaca, te morskih kornjača koji također mogu završiti kao žrtve, ali i zbog zaštite ribljeg fonda na mjestima gdje žive određene vrste riba. Zbog svih ovih problema koje predstavlja odbačeni ribolovni pribor u svijetu se sve više radi na tome da se ukloni iz morskog okoliša. U Jadranu je kroz projekt DeFishGear proveden organizirani pilot projekt prikupljanja ribolovnih alata izgubljenih ili odbačenih u moru čiji je vodeći partner Institut za oceanografiju i ribarstvo Split.

Prikupljanje ovakvih ribolovnih alata učinkovit je način čišćenja morskih voda uklanjanjem ove vrste otpada koji predstavlja prijetnju morskim organizmima i ima negativne gospodarske i socijalne učinke na obalne zajednice i turizam. Prisutnost i brojnost, te rasprostranjenost izgubljenih i/ili odbačenih mreža u hrvatskom dijelu Jadrana još uvijek nije dovoljno poznata i ona će ovisiti o istraživanju morskog dna daljinski upravljanim robotom ronilicom, ali i puno važnijom metodom, a to je suradnja sa ribarima i javnosti koji mogu dojaviti mjesta na kojima znaju da ima izgubljenih ribolovnih mreža.

Novosti

Ostalo
|
04 svibnja, 2020
Mjera 1.5. Prikupljanje otpada u moru putem ronilačkih akcija
Ostalo
|
04 svibnja, 2020
Mjera 1.4. Prikupljanje otpada naplavljenog na obali putem ekoloških akcija čišćenja
Ostalo
|
04 svibnja, 2020
Mjera 1.3. Uspostava mreže za prikupljanje i prihvat morskog otpada putem koćarenja