Kroz ljušture morskih organizama možemo vidjeti prošlost, sadašnjost i budućnost morskog okoliša.
Dok organizmi rastu, njihovi tvrdi dijelovi čuvaju informacije o načinu života, ali i o uvjetima koji su vladali okolišem u tom periodu. Grana znanosti koja se bavi ovim područjem naziva se sklerokronologija.
Tim znanstvenika našeg Instituta, predvođen dr. sc. Melitom Pehardom, do sada je ostvario zapažene rezultate na ovom području, posebice otkrivajući tajne života jadranskih školjkaša. Time je naš institut prepoznat u svjetskim sklerokronološkim okvirima, a osim toga, bili smo domaćini 5. međunarodne sklerokronološke konferencije.
Do sada su se sklerokronološka istraživanja uglavnom provodila na školjkašima, koraljima ili ribama, posebice njihovim otolitima. Brojni znanstveni radovi objavljeni na tu temu već su pružili značajan skup podataka o ekologiji istraživanih vrsta i klimatskim uvjetima u prošlosti. Ipak, sama sklerokronologija nosi veliki neiskorišteni istraživački potencijal i kod drugih morskih organizama, što bi omogućilo prikupljanje ključnih informacija o morskom okolišu koje bi mogle pomoći u procjeni i upravljanju ljudskim utjecajima na morski ekosustav.
Stoga je dr. sc. Peharda nedavno udružila snage s ostalim svjetskim sklerokronološkim znanstvenicima kako bi skupa razmotrili potencijal širenja fokusa ove grane znanosti. Zajedno su analizirali i kategorizirali studije prema taksonomskim skupinama, vrstama podataka, istraživačkim temama i ekološkim izazovima, temeljeći se na metapodacima prikupljenim iz svake studije. Rezultati ove kolaboracije objavljeni su u znanstvenom radu u časopisu Limnology and Oceanography Letters.
Poveznica na rad: https://aslopubs.onlinelibrary.wiley.com/…/lol2.10448
Osim opširne sinteze sklerokronoloških istraživanja ovaj znanstveni članak također predstavlja poziv istraživačima da iskoriste bogatstvo dostupnih arhiva i otvore vrata novim prilikama sudjelovanjem u projektima prikupljanja novih uzoraka.
