Izuzetno nam je drago pozvati vas na „Znanost u prolazu 2026“ – jedinstveni znanstveno-popularni događaj na kojem znanstvenice izlaze iz laboratorija i predavaonica te svoju znanost donose izravno građanima – na ulicu.
Ovo događanje održava se već pet godina u Zagrebu povodom Međunarodnog dana žena, ali ove godine po prvi put dolazi i na splitske ulice! Družimo se 7. ožujka na Obali Hrvatskog narodnog preporoda (popularnoj Rivi), s početkom u 10:30 sati. Građane očekuje prava interdisciplinarna paleta za „moždano nepce“ – od molekulskih spužvi i riba do strojnog učenja, tsunamija i stanica u zdravlju i bolesti.
Inicijativu „Znanost u prolazu” pokrenula je dr. sc. Inga Patarčić, biologinja i znanstvenica, potaknuta vlastitim iskustvom sudjelovanja na znanstveno-popularnim događanjima u Berlinu. Prepoznajući vrijednost takvog formata za otvaranje dijaloga o znanosti, odlučila je koncept prilagoditi hrvatskom kontekstu. Kroz Udrugu Znanost u prolazu, koju vodi, projekt se razvio u platformu koja povezuje znanstvenu zajednicu i građane te doprinosi vidljivosti žena u znanosti.
Događaj organizira Udruga Znanost u prolazu, a u Split ga donosi pod okriljem velikog europskog projekta Science Comes to Town.
U neformalnoj atmosferi gradske rive posjetitelji će moći postavljati pitanja, razbijati mitove i otkrivati znanost iz nove perspektive. Prošetajte rivom i pridružite se razgovoru!
Potvrđene izglagačice:
Ivana Brekalo (Institut Ruđer Bošković)
Bez muke nema nauke, pa ni molekulskih spužvi
Bavi se razvojem novih metoda u mehanokemiji poroznih materijala i njihovom sintezom inovativnim pristupima.
Ivana Bušelić Garber (Institut za oceanografiju i ribarstvo)
Pametniji uzgoj riba – od nove hrane do genoma
Istražuje unapređenje akvakulture kako bi riba bila zdravija za ljude i ekološki održivija.
Jelena Čulić Gambiroža (Pomorski fakultet) i Ana Čulić
Primjena strojnog učenja na podacima iz svakodnevnog života
Jelena koristi strojno učenje za analizu podataka iz stvarnog svijeta, a Ana razvija rješenja za pametne i energetski učinkovite sustave.
Daria Ezgeta Balić (Institut za oceanografiju i ribarstvo)
Kamenica – više od delicije na tanjuru
Istražuje obnovu europske plosnate kamenice u Jadranu te aktivno promiče oceansku pismenost među mladima.
Andrea Gelemanović (Mediteranski institut za istraživanje života / Medicinski fakultet u Splitu)
Skriveni obrasci zdravlja i bolesti
Istražuje molekularne poveznice između starenja, upale i kroničnih bolesti s ciljem razvoja personaliziranih terapija.
Mija Marinković (Prirodoslovno-matematički fakultet)
Mala stanična briga za veliki početak života
Proučava ulogu mitohondrija u razvoju posteljice, plodnosti i reproduktivnom zdravlju.
Ivana Novak Nakir (Medicinski fakultet)
Što u našim stanicama održava čistoću i red?
Bavi se autofagijom – procesom „recikliranja“ stanica i njegovom ulogom u zdravlju i bolestima.
Nikolina Pleić (Medicinski fakultet)
Kako statistika i genetika pomažu razumjeti bolesti štitnjače
Istražuje genetske i okolišne utjecaje na funkciju i poremećaje štitne žlijezde.
Martina Požar (Prirodoslovno-matematički fakultet)
Od alkohola do lijekova: nevidljivi svijet tekućina
Proučava molekularne tekućine kroz spoj računalnih simulacija i eksperimenta.
Jadranka Šepić (Prirodoslovno-matematički fakultet)
Duboke morske struje: od sjevernog do južnog pola i natrag kroz 2000 godina
Istražuje ekstremne razine mora i meteotsunamije te njihove posljedice.
Ivana Uzelac Glavinić (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije)
Tranzicija prema održivoj gradnji: Zašto bismo u gradnji trebali više koristiti lokalno drvo?
Bavi se razvojem inovativnih drvenih konstrukcija i održivim građevinskim rješenjima.
Barbara Zorica (Institut za oceanografiju i ribarstvo)
Mala, ali nezamjenjiva: priča o srdeli
Istražuje biologiju i ekologiju pelagičnih vrsta riba, s posebnim naglaskom na dinamiku populacija.
