O vatrenjači ili ribi lav (Pterois miles) pisali smo u nekoliko navrata. Njena prisutnost je, očekivano, u početku bila sramežljiva i rijetki su je imali prilike vidjeti u našem podmorju. No ova je godina bila prekretnica.
Naš Institut prati pojavnost stranih vrsta već dugi niz godina. Osim kroz vlastita istraživanja, te suradnju sa drugim institucijama, podatke kontinuirano prikupljamo intervjuirajući ribare, pratimo društvene mreže te medijske objave, a putem istih kanala trudimo se i podignuti svijest o toj temi, što često rezultira vrlo važnim dojavama opće populacije.
Kao najsjevernije područje Sredozemnog mora, Jadran je do sada bio pošteđen ozbiljnijih invazija stranih vrsta riba (iako ne i drugih skupina organizama). No povećanje temperature mora donosi niz izazova s kojima ćemo se suočavati u nadolazećem razdoblju. Uvjeti potrebni za trajno naseljavanje stranih i invazivnih riba u naš ekosustav polako postaju realnost. Do nedavno, niti jednu stranu vrstu ribe nismo zabilježili više od desetak puta i to ukupno, kroz duži niz godina. No ove godine zabilježili smo preko stotinu nalaza vatrenjače.
Naime, ove godine se značajno proširila po južnom i srednjem Jadranu, a tu će gotovo sigurno i ostati. Radi se o ribi koja je štetna za lokalne ekosustave zbog svoje izdašne ishrane autohtonim ribljim vrstama te iznimno brzog širenja. S obzirom da su ove godine bilježene uglavnom manje jedinke, za pretpostaviti je da je do njenog naseljavanja došlo transportom ličinki iz južnijih područja gdje su uspostavljene veće populacije ove ribe.
Već smo u ranijim objavama pisali da kontroli njene populacije, kao uostalom i drugih invazivnih vrsta, može pomoći smanjenje ukupnog ljudskog utjecaja na morski ekosustav tj. očuvanje i oporavak populacija predatornih vrsta koje se njome hrane (npr. kirnje, hobotnica). Ciljani izlov ove ribe također je opcija da se njen utjecaj, kroz kontrolu brojnosti na određenim područjima, umanji. Riješiti je se nećemo, no prilagoditi se možemo. Srećom, radi se o ribi koja ima gospodarski i gastronomski potencijal te se njezino meso smatra delikatesom.
Kako očekujemo da će broj ulova vatrenjače rasti, još jednom upozoravamo na njezinu moguću opasnost. Važno je pristupiti ovoj ribi s oprezom. Sve bodlje na njezinom tijelu su otrovne, a ubod izaziva izuzetno jaku bol uz mogućnost ozbiljnijih simptoma, stoga se u slučaju uboda preporučuje odlazak liječniku. Kao i kod drugih jadranskih riba otrovnica, otrov je termolabilan, što znači da se može neutralizirati toplinom. Najbolje je potopiti ubodeno mjesto neposredno nakon uboda u vodu temperature 40-45°C tijekom 30-90 minuta, uz pažnju da ne dođe do opeklina.
Na gornjoj slici možete vidjeti trenutno stanje njene rasprostranjenosti na području naše obale prema nama dostupnim i obrađenim podacima.
Zahvaljujemo se svima koji su nalaze dojavili, javno ih objavili na društvenim mrežama te onima koji su nam po našem kontaktu dali više informacija o nalazima. Isto tako pozivamo da nam nastavite dojavljivati.
U svakom slučaju, predstoji nam borba s vatrenjačama!
Prilažemo i snimku vatrenjače koju smo načinili tokom istraživanja na području Mljeta.
(video: dr. sc. Ante Žuljević).
