U morskom se okolišu otpad pojavljuje kao plutajući na površini mora, u vodenom stupcu, na morskom dnu, te naplavljen na obali. Najveći udio morskog otpada čini plastika (70-90%), koja može plutati dulje razdoblje i tako dospjeti daleko od mjesta unosa. S vremenom plutajući predmeti postupno obrastaju morskim organizmima i lagano tonu ka dnu gdje se nakupljaju na određenim područjima. Gotovo 70% otpada koji dospije s kopna završi na morskom dnu.
Morski otpad je sve veći globalni problem i jedna od najbrže rastućih prijetnji morskim ekosustavima. Premda je problematika morskog otpada u hrvatskom dijelu Jadrana prisutna dulje vremena, naše su spoznaje o tome još uvijek prilično oskudne. Stoga je Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita razvio platformu za unos i objedinjeno prikupljanje podataka o provedenim ekološkim akcijama čišćenja plaža i ronilačkim akcijama.
Uključivanje udruga civilnog društva ima veliki potencijal u uklanjanju morskog otpada, kao i podizanju razine ekološke osviještenosti šire javnosti. Uzevši u obzir masovnost ekoloških akcija čišćenja koje se redovito provode svake godine na našoj obali i plitkom podmorju, još se više ističe potreba za usklađenim, organiziranim i sustavnim prikupljanjem i pohranom podataka o količinama i sastavu morskog otpada.
“Postoji opravdana potreba za povezivanjem i umrežavanjem udruga civilnog društva, znanstvenih institucija i javnog sektora na zajedničkoj platformi za objavu provedenih ekoloških akcija kao i podataka o količinama prikupljenog otpada u svrhu organizirane provedbe ovih hvalevrijednih akcija kako bi se u potpunosti mogao ostvariti njihov potencija” kazao je dr.sc. Pero Tutman, znanstveni savjetnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Uključivanje udruga civilnog društva ima veliki potencijal u uklanjanju morskog otpada, kao i podizanju razine ekološke osviještenosti šire javnosti. Uzevši u obzir masovnost ekoloških akcija čišćenja koje se redovito provode svake godine na našoj obali i plitkom podmorju, još se više ističe potreba za usklađenim, organiziranim i sustavnim prikupljanjem i pohranom podataka o količinama i sastavu morskog otpada.
“Dosadašnji podaci znanstvenih istraživanja o njegovoj količini, rasprostranjenosti i sastavu su malobrojni, te kao takvi nedovoljni za donošenje sustavnih zaključaka o izvorima otpada i trendovima” dodao je.
U tu svrhu djelatnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita razvili su platformu za unos i objedinjeno prikupljanje podataka o provedenim ekološkim akcijama čišćenja plaža i ronilačkim akcijama kao i prikupljenim količinama morskog otpada. Nalazi se na sljedećoj poveznici: https://vrtlac.izor.hr/ords/apopub/pocetna.
Osnovna namjera stvaranja ove baze jest pokušaj da se na jednom mjestu povežu zainteresirane ekološke udruge i ronilački klubovi kako bi se doznao približan broj provedenih akcija; kako bi se objavile informacije o takvim akcijama i posebno se promovirale, te ono s našeg znanstvenog stanovišta najvažnije – kako bi se ove aktivnosti povezale sa znanstvenim institucijama te se provodile po određenoj metodologiji i poslužile za sustavno prikupljanje podataka o sastavu i količinama morskog otpada.
“Kasnije bi nam ti podaci mogli značajno poslužiti u pokušaju određivanja količina, raspodjele, te izvora i porijekla takvog otpada. Stoga pozivamo sve zainteresirane ekološke udruge kao i ronilačke klubove da nam se jave putem ove stranice, ili preko maila , kako bi se mogli unijeti i objediniti podaci o provedenim ekološkim akcijama čišćenja morskog otpada na obali i ronilačkih akcija u plitkom priobalju” zaključio je Tutman.
