Povezivanje ekološke uloge rastilišta i trofičkih obrazaca s dinamikom ribljih populacija i raznolikosti LinkFish (IP-2022-10-7542)

PROGRAM:

HRZZ Istraživački projekti IP-2022-10

NAZIV PROJEKTA:

Povezivanje ekološke uloge rastilišta i trofičkih obrazaca s dinamikom ribljih populacija i raznolikosti – LinkFish (IP-2022-10-7542)

ukupni budžet:

173.600,00 €

AKRONIM:

LinkFish

TRAJANJE PROJEKTA:

29.12.2023. – 28.12.2027.

Obalni ekosustavi, kao što su estuariji i plitke priobalne vode, često su vrlo produktivni i predstavljaju važna staništa za mnoge komercijalno važne ribe i beskralježnjake koji koriste ta područja kao rastilišta, hranilišta i/ili mrijestilišta. Raznolikost obalnih područja diljem svijeta rezultira razlikama u načinima pružanja usluga i funkcijama, te u strukturi zajednice i trofičkoj organizaciji.

Nažalost, morski ekosustavi danas su degradirani su do te mjere da neka kritična obalna staništa više nisu dostupna ili prikladna za pružanje funkcija rastilišta, hranilišta ili mrijestilišta, što negativno utječe na obilje i obnavljanje populacija.

Ovaj je projekt nastavak istraživanja HRZZ projekta „Priobalna rastilišta: obrasci i procesi demografske varijabilnosti morskih riba uzduž istočnojadranske obale“ (NurseFish IP-2016-06-9884; http://jadran.izor.hr/~brankod/NURSE/HR)

Identifikacija ključnih rastilišta za odabrane vrste na temelju geokemije otolita i vremenske dosljednosti doprinosapojedinog rastilišta otkrili su da se vrijednost i funkcionalna uloga svakog pojedinog rastilišta uvelike razlikuju čak i na malim udaljenostima. Ovo otvara brojna istraživačka pitanja, prvenstveno vezana uz uočene prostorne razlike u brzini rasta i razdoblju korištenja ekoloških usluga pojedinog rastilišta od strane nedoraslih jedinki pojedinih vrsta.

Unutar vrste, nije jasno kako se ponašanje mijenja u prostoru i vremenu kao funkcija staništa. Pretpostavljamo da ponašanje riba odgovara adaptivnom donošenju odluka kako bi se izbjegli loši hidrografski uvjeti, pronašao zaklon, spriječilo gladovanje i smanjila predacija. Stoga vrijeme i prostor mogu biti važne osi na koji način nedorasle jedinke dijele svoja staništa.

Da bismo ovo testirali, moramo identificirati šanse za preživljavanje nedoraslih jedinki i različite uvjete rasta u različitim staništima, te utvrditi uspješnost identificiranih rastilišta u ispunjavanju njihovih funkcionalnih ekoloških uloga. Prostorno-vremensko korištenje staništa može ukazivati na funkcije rastilišta, uključujući ontogenetske promjene staništa, pružanje utočišta od predatora i odgovarajući kompromis između rizika od ishrane/predacije, ali teško je odrediti koji je od čimbenika odlučujući za uočene razlike.

Zanemarivanje svih ili nekih od naglašenih aspekata pri identificiranju i procjeni ekološke kvalitete rastilišta može dovesti do suboptimalnih rezultata očuvanja, posebno s obzirom na intenzivne kompetitivne ljudske pritiske i ozbiljne utjecaje klimatskih promjena koji utječu na sve razine bioraznolikosti.

Ciljevi:

Projekt predviđa istraživanja s tri glavna cilja:

(1) Funkcionalna uloga estuarijskih staništa u podršci ciljanim vrstama u ribolovu kako bi razumjeli način na koji ribe koriste različita staništa tijekom ontogeneze i kako specifično rastilište oblikuje ponašanje i rast nedoraslih riba, te konačno kako povezanost nedoraslih i odraslih jedinki određuje prostornu skalu među populacijama, dinamiku populacija i strukturu stoka koja je u konačnici neophodna za strategije očuvanja i upravljanja koristeći geokemisku analizu otolita i analize stabilnih izotopa vode i otolita;

(2) Višestruki trofički obrasci, vremenske varijacije u doprinosima izvora i unakrsno povezivanje između rastilišta, naime pristup bogatim hranidbenim okruženjima ključni je doprinos vrijednosti staništa, pa je poznavanje hranidbenih mreža i plijen-predator odnosa te njihove prostorne i vremenske varijacije ključno za
razumijevanje važnosti različitih obalnih staništa, a istraživanje trofičkih obrazaca i varijabilnosti u produktivnosti duž priobalnih ekosustava pomoći će razumijevanju prostorne trofičke dinamike koja je važna za novačenje riba;

(3) Procjena posljedica antropogenih pritisaka na priobalne riblje zajednice duž istočne obale Jadrana, s obzirom na sve veću transformaciju obalnih staništa izravnim ljudskim djelovanjem ili klimatskim promjenama potrebno je poboljšati naše razumijevanje raspodjele vrsta i ekoloških preferencija kako bismo odredili odgovore morskog ekosustava na različite antropogene utjecaje u Sredozemlju, posebno one koji utječu na preživljavanje nedoraslih u rastilištima.

Projektni partneri

NOSITELJ PROJEKTA

Institut za oceanografiju i ribarstvo, voditeljica dr.sc. Sanja Matić-Skoko

Suradnici:

dr.sc. Jakov Dulčić
dr.sc. Pero Tutman
dr.sc. Branko Dragičević
dr.sc. Dubravka Bojanić Varezić
dr.sc. Nika Stagličić
dr.sc. Mišo Pavičić
dr.sc. Dario Vrdoljak