Praćenje kakvoće mora na morskim plažama obavlja se svakih 14 dana, od 15. svibnja do 30. rujna, i obavi se ukupno 10 ispitivanja koje obavlja Nastavni zavod za javno zdravstvo. O kakvoći mora na području grada, monitoringu te savjetima kada je zdravlje kupača u pitanju portal grada Kaštela razgovarao je s dr. sc. Slavenom Jozićem koji radi u Laboratoriju za mikrobiologiju Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Prema Uredbi o kakvoći mora za kupanje, sezona kupanja na morskim plažama je razdoblje od 1. lipnja do 15. rujna, ako ovisno o vremenskim prilikama i mjesnim običajima, predstavničko tijelo županije ne donese odluku da sezona kupanja traje duže.
Broj ispitivanja tijekom sezone veći je od minimuma propisanog EU Direktivom o upravljanju kvalitetom vode za kupanje, a je li to dovoljno kazao nam je Slaven Jozić.
Locirati, sanirati i ukloniti izvore onečišćenja
– Ako me pitate je li ovaj broj ispitivanja dovoljan za pouzdanu i relevantnu ocjenu kakvoće mora, a time i dovoljnu zaštitu zdravlja kupača, moj odgovor je i da i ne. Naime, ako na plaži tijekom zadnjih 15 godina od kada se primjenjuju EU kriteriji i standardi kakvoće nisu zabilježena onečišćenja, a takvih je u Hrvatskoj najviše, mala je vjerojatnost da ćete ih zabilježiti ako povećate broj ispitivanja. Međutim, ako je plaža podložna onečišćenju pa makar i povremenom, tada bi po mom mišljenju veći broj ispitivanja tijekom sezone imao smisla. Sama činjenica da ste povremeno zabilježili neka onečišćenja ukazuje na to da postoje izvori onečišćenja te je samo pitanje učestalosti uzorkovanja kako biste ih zabilježili. Ja se osobno zalažem za povećanje broja ispitivanja na ovakvim plažama, na jednom tjedno umjesto sadašnjih jednom u dva tjedna – pojasnio je Jozić i svoje mišljenje potkrijepio primjerom.
– Rezultati naših istraživanja koje smo proveli na kaštelanskim plažama tijekom 2022. godine pokazali su da se povećanjem broja ispitivanja sa 10 na 20 tijekom sezone, na 5 od 11 plaža godišnja kakvoća mora pogoršala za barem jednu kategoriju. To znači da je na pet plaža kakvoća mora precijenjena, odnosno rizik za zdravlje kupača podcijenjen. Na plaži Gojača npr. tijekom 10 službenih ispitivanja nije zabilježena niti jedna nezadovoljavajuća ocjena, dok ih je od 86 dodatnih ispitivanja u sklopu naših istraživanja zabilježeno čak 21 (24,4%) – navodi Jozić i dodaje da je najvažnije od svega locirati, sanirati i ukloniti izvore onečišćenja te da bi sve drugo potom bilo manje važno.
Odluku o kupanju donijeti na osnovu godišnje i četverogodišnje ocjene kakvoće mora
Što se tiče pravovremenosti informiranja, kako je kazao Jozić na samom smo vrhu u Europskoj uniji. Jozić je pohvalio kolege u priobalnim zavodima za javno zdravstvo, koji inače obavljaju službeni monitoring kakvoće mora za kupanje. Informacije o kakvoći su vidljive na web stranici odmah nakon očitavanja rezultata, no te informacije o kakvoći mora za kupanje su uvijek zakašnjele.
– Rezultati ispitivanja uvijek pokazuju kakvoću mora u trenutku uzorkovanja, što kupači saznaju najranije 24 sata od trenutka uzorkovanja. Ako je i bilo onečišćenja, kupači su mu već bili izloženi. To je tako u cijelome svijetu jer ne postoje mehanizmi koji mogu davati podatke o kakvoći mora u stvarnom vremenu. Moram napomenuti da smisao monitoringa i nije donositi odluku gdje ćete se kupati na temelju trenutačnih ocjena kakvoće, nego u obzir također treba uzeti i godišnju i konačnu (četverogodišnju) ocjenu. Na taj način možete steći kompletnu sliku o kakvoći mora na plaži te pratiti trend i stabilnost kakvoće. Ako je neka plaža izvrsne kakvoće temeljem npr. godišnjih i konačnih ocjena zadnjih 4-5 godina, i u tom su razdoblju ocjene pojedinačnih ispitivanja bile izvrsne, to ukazuje na stabilnost kakvoće i da je vrlo mali rizik da će se nešto promijeniti. Naši građani ne razmišljaju na takav način jer vjerojatno ne razumiju dinamiku onečišćenja u moru te kako sustav monitoringa funkcionira. Strani turisti koji dolaze u Hrvatsku itekako provjeravaju kakvoću mora kad dolaze na neko odredište, što je vidljivo po stalnom povećanju broja pristupa web stranici kakvoće mora. Prema velikom broju znanstvenih istraživanja, kakvoća vode za kupanje jedan je od najvažnijih čimbenika pri odabiru turističke destinacije – ispričao je Jozić.
U nacionalni monitoring uključiti veće plaže poput Divulja, Bile te starog Resnika
Prema smjernicama za upravljanje obalnim pojasom grada Kaštela i Planu upravljanja obalnim područjem grada Kaštela, na području grada prepoznato je 19 plaža, od kojih se monitorira njih 11. Prema riječima Jozića, broj službenih plaža za mjerenje kakvoće mora treba povećati.
– Neobično je da u nacionalni monitoring nisu uključene neke od najvećih i najposjećenijih plaža, kao što su npr. Divulje i Bile, koje svojom površinom i kapacitetom višestruko nadmašuju neke plaže koje su pod monitoringom. Zanimljivo je da Stari Resnik, jedina pješčana plaža na području grada, uopće nije navedena kao plaža niti je se monitorira, što je loše jer se na njoj uglavnom kupaju djeca. Primijetio sam da Grad svake godine povećava broj plaža na koje postavlja psihološku barijeru, čime pokazuje da je svjestan da se plažu posjećuje i koristi, neovisno o tome što je se ne monitorira. Uredba o kakvoći mora za kupanje odnosi se na praćenje kakvoće mora za kupanje na morskim plažama na kojima se očekuje veliki broj kupača. Iako definicija velikog broja kupača nije jasno definirana niti u nacionalnoj niti u EU legislativi, mislim da broj kupača na svim, monitoriranim i nemonitoriranim plažama na području Kaštela, zadovoljava navedenu definiciju. Zato ne znam zašto i preostale plaže nisu uvrštene u nacionalni monitoring. Moguće je da bi to bilo preveliko financijsko opterećenje za županiju, koja u potpunosti financira monitoring. Možda bi se u financiranje trebao uključiti i Grad – kazao je Jozić.
O projektu Instituta za oceanografiju i ribarstvo koji se provodi na području grada
Slaven Jozić voditelj je projekta „Eurobath“ koji se provodi na području grada od 2021. do 2024. godine, a u koji je osim Instituta za oceanografiju i ribarstvo, kao nositelja, uključeno još šest institucija s ukupno 13 znanstvenika i stručnjaka. Projekt se provodi na 35 plaža na području Rijeke, Zadra, Kaštela, Splita i Dubrovnika.
Glavni cilj projekta je temeljem recentnih znanstvenih spoznaja i rezultata projektnih istraživanja dati smjernice za izradu nove nacionalne Uredbe, ali i dati doprinos pri izradi nove EU Direktive.
Specifični ciljevi projekta su, između ostalog, utvrditi utjecaj prostorno-vremenskih varijacija pokazatelja kakvoće na ocjenu kakvoće mora za kupanje; utvrditi bi li povećanje frekvencije uzorkovanja (veći broj ispitivanja tijekom sezone) rezultiralo vjerodostojnijom ocjenom te na kojim bi plažama trebalo povećati frekvenciju ispitivanja; odrediti nove granične vrijednosti pokazatelja kakvoće za sve kategorije kakvoće jer su hrvatski kriteriji znatno stroži od EU; izraditi matematičke modele predviđanja kakvoće mora kao potpore monitoringu; utvrditi reprezentativne točke i vrijeme uzorkovanja,…
– Projekt se najintenzivnije provodi na području Kaštela. Obuhvaćene su sve službene plaže, a najopsežnije se monitorira plaže Torac, Kamp i Gojača, koje su inače bile najproblematičnije zadnjih desetak godina. O koliko se opsežnom projektu radi najbolje govori činjenica da se uzorkovanje obavlja na do šest točaka na svakoj od plaža, dva do tri puta tjedno te dva do tri puta dnevno. Ovakvim istraživanjem broj ispitivanja tijekom sezone iznosi do 90 po svakoj točki, dok se npr. tijekom službenog monitoringa obavi 10 ispitivanja godišnje. Tijekom sezona kupanja 2021. i 2022. u Kaštelima je prikupljeno i obrađeno više od 3000 uzoraka, značajno više nego službenim monitoringom u kojemu je u istom razdoblju prikupljeno oko 220-250 uzoraka.
Dosadašnji rezultati projekta već su predstavljeni na nacionalnoj i EU razini i dobro su prihvaćeni. Neki zaključci proizašli iz rezultata projekta bit će temelj za neke odredbe nove EU Direktive – zaključio je Jozić.
