Od 2. do 5. prosinca 2025. u egipatskoj prijestolnici Kairu održan je 24. sastanak stranaka Barcelonske konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnih područja Sredozemlja (COP 24). Na sastanku su sudjelovali visoki dužnosnici i akreditirani predstavnici stranaka Konvencije (21 obalna zemlja i Europska unija), promatrači, predstavnici Mediteranskog akcijskog plana (MAP) te predstavnici međuvladinih organizacija.
Hrvatska delegacija brojala je osam članova, predvođenih opunomoćenim veleposlanikom Republike Hrvatske u Arapskoj Republici Egipat. Delegaciju su činili visoki predstavnici uprava Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, predstavnici Hrvatskih voda te znanstvenica Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Barcelonska konvencija i njezini protokoli jedini su regionalni multilateralni pravni okvir za zaštitu morskog i obalnog okoliša Sredozemlja. Kao Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja usvojena je 16. veljače 1976. godine u Barceloni, a na snagu je stupila 1978. Izmjenama i dopunama 1995. preimenovana je u Konvenciju o zaštiti mora i obala Sredozemlja, dok je izmijenjena verzija na snazi od 2004. godine. Konvencija je nastala u okviru Mediteranskog akcijskog plana (MAP), koji su osmislili Ujedinjeni narodi s ciljem poboljšanja stanja okoliša u Sredozemlju.
Sedam protokola Barcelonske konvencije uređuje zaštitu mora u različitim područjima, uključujući sprječavanje onečišćenja s brodova i zrakoplova, postupanje u slučajevima onečišćenja i nesreća, sprječavanje onečišćenja iz izvora na kopnu, zaštitu posebno zaštićenih područja i bioraznolikosti, zaštitu od onečišćenja povezanog s istraživanjem i eksploatacijom na moru, upravljanje opasnim otpadom te integrirano upravljanje obalnim područjima Sredozemlja.
Stranke Barcelonske konvencije su: Albanija, Alžir, Bosna i Hercegovina, Cipar, Crna Gora, Egipat, Francuska, Grčka, Hrvatska, Izrael, Italija, Libanon, Libija, Malta, Maroko, Monako, Sirija, Slovenija, Španjolska, Tunis, Turska i Europska unija.
Sastanci zemalja potpisnica Barcelonske konvencije i njezinih protokola održavaju se svake druge godine, a domaćin je jedna od zemalja potpisnica. Njihova je svrha sagledavanje provedbe Konvencije te utvrđivanje programa rada i prioriteta za sljedeće dvogodišnje razdoblje. Egipat je kao domaćin COP 24 preuzeo dvogodišnje predsjedanje za razdoblje 2025.–2027.
Već 50 godina Barcelonska konvencija predstavlja zajedničku platformu mediteranskih zemalja za zaštitu mora i obalnog područja. COP 24 nastavak je te misije u kontekstu sve izraženijih okolišnih pritisaka uzrokovanih klimatskim promjenama, onečišćenjem, urbanizacijom i neodrživim korištenjem prirodnih resursa.
Na sastanku COP 24 u Kairu potpisana je Ministarska deklaracija i usvojene su brojne važne odluke. Hrvatska delegacija aktivno je sudjelovala u njihovu donošenju, u suradnji s drugim državama članicama Europske unije i ostalim ugovornim strankama Konvencije.
Moto ministarskog dijela sastanka bio je „Održivo plavo gospodarstvo za otporno i zdravo Sredozemlje“, čime je naglašena uloga održivog plavog gospodarstva kao ključnog pokretača pravedne tranzicije prema resursno učinkovitom, niskougljičnom i kružnom gospodarstvu, u skladu s Agendom 2030 i ciljevima održivog razvoja.
Usvojene odluke rezultat su provedbe dvogodišnjeg programa rada te uključuju strateške, programske, planske i tehničke dokumente usklađene s ciljevima Barcelonske konvencije i njezinih protokola. Među najznačajnijim odlukama ističu se odobrenje referentnih standarda za Regionalni centar aktivnosti za klimatske promjene u Turskoj, jačanje potpore posebno zaštićenim područjima i planovima bioraznolikosti, usvajanje integriranih planova upravljanja obalnim područjima (ICZM) kao ključne komponente održivog razvoja i otpornosti obala, odobrenje dvogodišnjeg programa rada i proračuna Konvencije za razdoblje 2026.–2027., nove odluke usmjerene na smanjenje onečišćenja mora uzrokovanog brodovima, odobrenje tehničkih izvješća MedECC-a te ažurirani okviri za izvještavanje, standardi održivosti i novi plan praćenja stanja okoliša.
Središnji dio sastanka bilo je usvajanje Ministarske deklaracije iz Kaira, kojom su se ugovorne stranke obvezale na integraciju prilagodbe klimatskim promjenama u nacionalne politike i planove, proširenje zaštićenih morskih i obalnih područja i drugih mjera očuvanja s ciljem zaštite 30 % Sredozemlja do 2030. godine, rješavanje problema onečišćenja mora i kopna, uključujući smanjenje i uklanjanje štetne plastike za jednokratnu uporabu do 2030., potporu prijelazu na niskougljične izvore energije, osobito u sektoru brodarstva, promicanje plavog i kružnog gospodarstva, osnaživanje žena i mladih te jačanje suradnje s međunarodnim organizacijama, javnim i privatnim sektorom i civilnim društvom.
Znanstvena savjetnica u trajnom izboru, dr. sc. Slavica Matijević, članica hrvatske delegacije i nacionalna koordinatorica za pristup temeljen na ekosustavu (EcAp), sudjelovala je na COP 24 u okviru popratnog događanja „Marine Environment Monitoring and Pollution Control in the Mediterranean“ („Monitoring morskog okoliša i kontrola onečišćenja u Mediteranu“). Tom je prilikom održala izlaganje „IMAP – MSFD implementation for good environmental status of the marine environment in Croatia“ („Implementacija IMAP-MSFD za dobro stanje morskog okoliša u Hrvatskoj“), u kojem je predstavila iskustva Hrvatske u usklađivanju monitoringa morskog okoliša prema europskim direktivama i programima Barcelonske konvencije.
Na COP 24 postignut je i iznimno važan dogovor za Republiku Hrvatsku. Hrvatska će biti domaćin sljedećeg sastanka COP 25, koji će se održati u prosincu 2027. godine. Kao država predsjedavateljica, Hrvatska će imati priliku još snažnije sudjelovati u oblikovanju politika usmjerenih na očuvanje morskog okoliša i obalnih područja Sredozemlja.
