Inćun je biološki i ekonomski jedna od najvažnijih ribljih vrsta u Jadranskom moru. Na temelju dosad prikupljenih podataka, procjena stoka jadranskog inćuna svrstava se u kategoriju pretjerano eksploatiranog. U zadnjih 10 godina u sklopu znanstvene ekspedicije MEDITS uzorkuju se jajašca i larve inćuna duž istočne obale Jadrana. Poznavanjem okolišnih uvjeta tijekom mrijesta se može naučiti više o njegovoj reproduktivnoj strategiji.
Na temelju podataka brojnosti jajašaca i larvi inćuna, prikupljenih u razdoblju od 2013. do 2020. godine naši su znanstvenici proveli opsežnu analizu koja je obuhvatila i podatke temperature mora, saliniteta, koncentracije klorofila i primarne produkcije s ciljem dobivanja što kvalitetnijeg odgovora o staništima i okolišnim uvjetima koji utječu na rane stadije inćuna. U analizi je korištena metoda neuralnog plina, metoda koja je dio neuralnih mreža – algoritama strojnog učenja koje oponašaju biološke neuralne mreže.
Rezultati istraživanja su pokazali da u promatranom razdoblju dolazi do značajnoj pada brojnosti jajašaca i larvi inćuna, pri čemu najveći efekt ima porast saliniteta. Na brojnost također djeluje i klorofil, dok sama temperatura nema direktan utjecaj. Ali pritom se utjecaj temperature ne smije zanemariti jer zagrijavanje Jadranskog mora utječe na primarnu produkciju, a time i na brojnosti odraslih inćuna. Staništa u kojima je brojnost bila konstantna tijekom cijelog perioda istraživanja su područja poput Kvarnera i vanjske obale Dugog otoka, gdje izranjanje hladne morske vode s dna donosi na površinu nutrijente.
Ovaj rad je pokazao da su neuralne mreže izvrstan analitički alat koji nam omogućava da uspješno opišemo utjecaj okoliša na život u moru na temelju opsežnog i raznolikog skupa podataka, što je posebice bitno ako uzmemo u obzir klimatske promjene ne samo u atmosferi, već i u moru.
Rad je dostupan na: https://www.frontiersin.org/…/fmars.2022.997937/full
Više o projektu: http://jadran.izor.hr/~zorica/esamar/
