Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i RZ Adria Tribunj već dugi niz godina surađuju na problematici uklanjanja morskog otpada koji se zatekne u koćarskim lovinama.
️Temeljem iskustava iz naše suradnje može se ustvrditi da ako bi se ova inicijativa provodila na širem jadranskom području, sa morskog dna bi se mogle ukloniti značajne količine otpada, čime bi se smanjili utjecaji na okoliš i gospodarski troškovi ribarskoj industriji i drugim sektorima. Procjenjuje se da bi se na ovaj način moglo iz morskog okoliša ukloniti značajnih 10 – 20% morskog otpada koji u njemu godišnje završava. Obzirom da ne raspolažemo preciznim podacima o količinama otpada na morskom dnu, kao i količinama njegovog unosa, ovakva nastojanja će biti dragocjena.
Ribarstvo je sektor koji može značajno doprinijeti rješavanju problema morskog otpada kroz tzv. „Fishing for Litter“ praksu, odnosno sakupljanjem otpada sa morskog dna zatečenog kao prilov u mrežama tijekom koćarskog ribolova, te njegovim odlaganjem na obalu gdje se zbrinjava u postojećem sustavu gospodarenja otpadom bez naknade za ribare. Ova je aktivnost vrlo jednostavan i isto tako vrlo učinkovit način uključivanja ribarskog sektora u smanjivanje količine otpada sa morskog dna, a vrlo se uspješno primjenjuje u nekim zapadnim zemljama EU.
Od 2014. godine koćarice Ribarske zadruge Adria iz Tribunja gotovo svakodnevno i vrlo aktivno prikupljaju morski otpad koji se slučajno zatekne u njihovim mrežama tijekom ribolova; iako količina prikupljenog morskog otpada može biti vrlo raznolika i ovisi o području ribolova, u prosjeku jedna koćarica prikupi oko 5 kg morskog otpada po jednom spuštanju mreže (kaladi). U 15-ak dana ribolova, koliko su u prosjeku mjesečno na moru, jedna koćarica može prikupiti između 230 i 300 kg morskog otpada što godišnje može činiti oko 3 T morskog otpada. Na taj su način koćarice Ribarske zadruge Adria do sada prikupile iz mora i odložile u sustav odlaganja otpada gotovo 330 T morskog otpada koji bi inače ostao na morskom dnu i gomilao se tamo izvan ljudskog dohvata.
Plastika je najzastupljeniji segment morskog otpada i čini između 80 i 90% ukupne količine otpada iz mora sakupljenog od strane ribara. Među plastikom najučestalije potkategorije su plastične vrećice uključujući i njihove dijelove, ostaci folija za skupno zamatanje, te plastične boce.
Podaci o prikupljenim količinama, sastavu i području prikupljanja morskog otpada unose se u bazu podataka https://vrtlac.izor.hr/ords/apopub/ razvijenu za potrebe praćenja i koordinacije provedbe mjera protiv morskog otpada koju su osmislili djelatnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.
Suradnja je pokazala da ribarski sektor u potpunosti razumije problem sa morskim otpadom, te je izuzetno voljno prihvatiti koncept i postati partnerima u inicijativi. Ribari Ribarske zadruge Adria su pokazali veliku spremnost za suradnju, svjesni svoje jedinstvene uloge u aktivnom uklanjanju otpada sa morskog dna. Inicijativa je odlično prihvaćene i od strane lokalne samouprave; postavljeni spremnici za odvojeno odlaganje morskog otpada, starih i odbačenih ribolovnih alata kao i za otpadna motorna ulja s brodova u ribarskoj luci u Tribunju jedni su od rijetkih na Jadranu gdje se ovakve aktivnosti uspješno odvijaju.
Brošura fishing for litter (PDF) -> https://galijula.izor.hr/…/7-Brosura-Fishing-for-litter…
