Utjecaj klimatskih promjena na otvoreno i priobalno more srednjeg Jadrana (KLIMADRIA)
NAZIV PROJEKTA:
Utjecaj klimatskih promjena na otvoreno i priobalnog more srednjeg Jadrana (KLIMADRIA)
FINANCIRA:
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026.
AKRONIM:
KLIMADRIA
TRAJANJE PROJEKTA:
2024.-2027.
PROGRAM:
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026.
Utjecaj klimatskih promjena na otvoreno i priobalno more srednjeg Jadrana (KLIMADRIA)
Glavni cilj projekta je praćenje utjecaja klimatskih promjena na otvoreno i priobalno more srednjeg Jadrana. Budući da se takve promjene događaju na višegodišnjoj skali, nužno je nastaviti višegodišnja oceanografska istraživanja koja se odvijaju na oceanografskom profilu Split-Gargano te održavati i razvijati postojeće mjerne sustave u priobalnom pojasu i na otocima srednjeg Jadrana. Navedeni cilj će se ostvariti kroz istraživanje promjena termohalinih svojstava na profilu Split-Gargano te proučavanje atmosfersko-oceanografskih procesa koji utječu na termohaline osobine mora, promjene cirkulacije i razine mora/vodostaja u dvama pilot područjima (Kaštelanski zaljev i estuarij rijeke Neretve). Cilj istraživanja u Kaštelanskom zaljevu je bolje razumijevanje njegove cirkulacije i izmjene vodenih masa zaljeva s okolnim morem, a cilj istraživanja u estuariju rijeke Neretve je procjena dinamike prodora morske vode u korito rijeke u uvjetima sadašnje i buduće klime. Osim toga, unaprijedit će se istraživačka infrastruktura Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Kaštelanskom zaljevu (na meteo-oceanografskoj postaji Institut) ugradnjom i integracijom senzora za meteorološka mjerenja, mjerenja visine razine mora i termohalinih svojstava. Povezivanje mjerenja s rezultatima numeričkih simulacija oceanografskim modelom unaprijedit će razumijevanje atmosfersko-oceanografskih procesa
Dodatni ciljevi projekta su razvijanje istraživačkih kapaciteta unutar Laboratorija za fiziku mora, kroz uvođenje novih opažačkih tehnika i razvoj istraživačke infrastrukture. Posebno se to odnosi na razvoj infrastrukture na meteo-oceanografskoj postaji Institut u Kaštelanskom zaljevu te (ukoliko se uspije pronaći adekvatna lokacija i dobiti odgovarajuće dozvole) ponovno uspostavljanje mjerenja na meteo-oceanografskoj postaji u Veloj Luci. Sve to će doprinijeti i znanstveno-stručnom razvoju mlađih znanstvenika uključenih u projekt te potencijalnom uključivanju studenata u rad na projektu, kroz analizu prikupljenih mjerenja i izradu završnih i diplomskih radova. Konačno, rezultati projekta bit će predstavljeni i široj javnosti kroz popularizaciju znanosti, čime će se doprinijeti podizanju svijesti šire javnosti o utjecaju klimatskih promjena na Jadransko more.
Projektni tim
Novosti
Iznimno visoke temperature mora zabilježene na meteo-oceanografskoj postaji Bistrina (Malostonski zaljev) u srpnju 2024. godine
Meteo-oceanografska postaja u Bistrini (Malostonski zaljev) operativna je od rujna 2021. godine. Krajem 2024. godine protekle su tri godine od instalacije podmorskog instrumenta koji je omogućio kontinuirano praćenje temperature i saliniteta u moru, na oko 1,5 metara dubine. Tijekom izrazito toplog atmosferskog razdoblja u srpnju 2024. zabilježena je i najviša temperatura mora u dosadašnjem razdoblju mjerenja. U popodnevnim satima 22. i 23. srpnja 2024. godine izmjerena je temperatura mora viša od 30,0 °C, s maksimumom od 30,3 °C dana 22. srpnja 2024. Zanimljivo je napomenuti da je dosad apsolutno najviša temperatura mora u Hrvatskoj na postajama DHMZ-a izmjerena je 18. srpnja 2023. godine u Crikvenici i iznosila je 30,0 °C. Ista vrijednost temperature izmjerena je 16. srpnja 2024. u Dubrovniku, ali ti podaci još nisu prošli sve potrebne stupnjeve kontrole, pa zasad nisu uvršteni u tablice najviših vrijednosti temperature mora za Dubrovnik. Temperature mora više od 30,0 °C izmjerene su jedino u plitkim i zatvorenim dijelovima mora, poput mljetskih jezera. Neposredno nakon što su u Malostonskom zaljevu zabilježene ovako visoke temperature mora, u uvali Brijesta se dogodio i nezapamćen pomor dagnji. Ipak, pomor nije bio zabilježen u uvali Bistrina, moguće zbog utjecaja vrulja u dubljim slojevima. Tijekom razdoblja najviših temperatura mora na meteo-oceanografskoj postaji Bistrina salinitet je bio dosta stabilan i relativno nizak, između 32,5 i 32,8.
Objavljen znanstveni članak u časopisu Journal of Geophysical Research: Oceans
Kao rezultat rada projekata među kojima je i projekt KLIMADRIA, objavljen je znanstveni članak u časopisu Journal of Geophysical Research: Oceans pod nazivom „Kilometer‐Scale Assessment of the Adriatic Dense Water Multi‐Decadal Dynamics“. Autorica rada je članica Laboratorija za fiziku mora dr. sc. Petra Pranić, zajedno s kolegama s Instituta Ruđer Bošković. U ovom radu je pomoću numeričkog modela kvantificiran proces stvaranja, širenja i akumulacije guste vode u Jadranskome moru tijekom 31-godišnjeg razdoblja. U tu svrhu je korištena povijesna simulacija klimatskog modela visoke razlučivosti što je omogućilo detaljnu analizu dinamike guste vode, ključnog čimbenika mnogih procesa u Jadranu kao što je primjerice donos kisika u duboke slojeve mora.
Završena mjerenja fizikalno-kemijskih parametara na četiri lokacije u rijeci Neretvi
U lipnju 2024. godine završena su mjerenja fizikalno-kemijskih parametara provedena korištenjem autonomnih uređaja za mjerenje temperature, salinititeta i otopljenog kisika na četiri postaje raspoređene uzduž rijeke Neretve (Rogotin, Komin, Opuzen i Metković). Mjerenja su započela krajem ožujka 2023. godine u okviru Interreg IT-HR projekta AdriaClim, nastavljena su kroz program istraživanja Laboratorija za fiziku mora IOR-a do kraja 2023., a zatim su završena kroz aktivnosti projekta KLIMADRIA u lipnju 2024. godine. Na taj način su dobiveni vremenski nizovi duži od godine dana. Pri svakom postavljanju i vađenju instrumenata, zbog skidanja podataka i zamjene baterija, obavljena su i mjerenja termohalinih svojstava CTD sondom od ušća rijeke do Metkovića. Terenska istraživanja u okviru projekta KLIMADRIA obavljena su u siječnju i lipnju 2024. godine, a meteorološki i oceanografski parametari su kontinuirano praćeni i na meteo-oceanografskoj postaji Metković. Provjera i analiza ovih velikih skupova podataka je u tijeku, ali se već iz CTD profila mjerenih u siječnju i lipnju 2024. može vidjeti značajna promjenjivost intruzije morske vode u rijeku. Dana 22. siječnja 2024. slani klin je dopirao do oko 6 km od ušća rijeke, dok je 7. lipnja 2024. zabilježen sve do Metkovića, preko 20 km od ušća.
Započeo je projekt KLIMADRIA
Započela je provedba projekta KLIMADRIA “Utjecaj klimatskih promjena na otvoreno i priobalno more srednjeg Jadrana”. Projekt je financiran kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a trajat će 4 godine. Na ovoj stranici moći ćete pratiti naše aktivnosti i napredak projekta.
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.