Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora (JADMON) 2021.-2026. – Područje rada 1 RC-MORE

Sukladno Uredbi o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (NN 112/14, 39/17 i 112/18) (u daljnjem tekstu: Uredba), te odluci o donošenju Akcijskog programa Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem: Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora (2021. – 2026.) (NN 28/2021) (u daljnjem tekstu Odluka) Ministarstvo gospodarstva i održivog razvitka (MINGOR) koordinator je provedbe Sustava praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora (u daljnjem tekstu: Sustav praćenja).

Sukladno čl. 17. Uredbe, Sustav praćenja i promatranja izrađen je prema Početnoj procjeni stanja morskog okoliša i utvrđenom Skupu ciljeva te je usklađen unutar morske podregije i morske regije i temelji se na odgovarajućim odredbama posebnih propisa Republike Hrvatske i Europske unije, uključujući i međunarodne sporazume kojima se uređuje zaštita sastavnica okoliša i zaštita od opterećenja. Sustavom praćenja i promatranja, u svrhu povezanosti i usklađenosti s drugim programima praćenja u podregiji, nastoji se osigurati dosljednost metoda praćenja stanja u morskoj podregiji i regiji u suradnji s drugim državama kako bi se olakšala usporedivost rezultata praćenja te kako bi se uzeli u obzir bitni prekogranični utjecaji i prekogranične značajke.

Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora uključuje i Integralni sustav za praćenje i procjenu stanja Sredozemnog mora i obale (IMAP IG.22/7) razvijen i prihvaćen u okviru rada Mediteranskog akcijskog plana, Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP/MAP).

Propisane specifikacije i standardizirane metode praćenja i procjene stanja za morske podregije i regije Europske unije (u daljnjem tekstu EU) i u okviru Barcelonske konvencije (u daljnjem tekstu BK) temelj su za izmjene i dopune dokumenata donesenih slijedom Uredbe, uključujući dokumente vezane za Sustav praćenja. Na osnovi spoznaja stečenih praćenjem i promatranjem parametara (elemenata kriterija) u prethodnom izvještajnom razdoblju vezanih za deskriptore za koje je bilo moguće, u 2020. godini je izrađen dokument Ažurirani sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora (2021. – 2026.) da bi se uskladio s novom Direktivom (EU) 2017/845 i novom Odlukom Komisije (EU) 2017/848 o utvrđivanju kriterija i metodoloških standarda za dobro stanje okoliša (DSO) morskih voda, kao i specifikacija i standardizacija metoda za praćenje i procjenu ekološkog stanja morskog okoliša.

Treba napomenuti da se od 2021. godine program monitoringa odvija prema novoj odluci Ažurirani sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora u šestogodišnjem ciklusu 2021. – 2026.

Popis važnih hrvatskih nacionalnih zakonskih propisa te propisa EU i BK nalazi se u Poglavlju 12, a upotrebljavanih skraćenica u Poglavlju 13.

Ciljevi

S ciljem izvršenja obveza iz Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kojom se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša ODMS (SL.L.164 od 18.6.2008.) i Integralnog sustava za praćenje i procjenu stanja Sredozemnog mora i obale (IMAP IG.22/7) Republika Hrvatska (u daljnjem tekstu RH) je dužna provoditi program praćenja za stalnu procjenu stanja okoliša morskih voda pod njenim suverenitetom.
Cilj spomenutih okolišnih politika je postizanje DSO europskih mora do 2022. godine te učinkovitija zaštita morskog okoliša kao i zaštita resursa o kojima ovise ekonomske i društvene aktivnosti vezane uz more.

Direktivom 2008/56/EZ je određeno 11 tematskih deskriptora za procjenu stanja morskog okoliša u zemljama EU:

D1 – Bioraznolikost
D2 – Invazivne vrste
D3 – Komercijalno ribarstvo
D4 – Hranidbeni lanci
D5 – Eutrofikacija
D6 – Integritet morskog dna
D7 – Promjene hidrografskih uvjeta
D8 – Zagađenja morskog okoliša
D9 – Zagađenja morske hrane
D10 – Morski otpad
D11 – Podvodna buka.

U okviru rada Barcelonske konvencije UNEP-MAP-a i pripadajućih sedam protokola u cilju zaštite Mediteranskog mora od onečišćenja, koji je poluzatvoreno i ekološki osjetljivo, donesena je odluka o korištenju ekosustavnog pristupa upravljanja ljudskim djelatnostima (EcAp) u okviru kojeg se prate fizikalni, kemijski i biološki parametri u cilju očuvanja dobrog stanja morskog okoliša. Zbog toga je u okviru provedbe EcAp-a definiran Integralni program praćenja stanja Sredozemnog mora i obale u okviru kojeg je propisano 11 ekoloških ciljeva (E01-EO11) koji su kompatibilni s deskriptorima definiranima u okviru ODMS (D1-D11).

U skladu s preporukama Europske komisije (EK), sustav praćenja je sagledan s regionalnog aspekta, s obzirom na prostornu pokrivenost i vremensku učestalost uzorkovanja te s obzirom na izbor parametara za procjenu stanja. Budući da se radi o prekograničnim morskim ekosustavima, praćenje stanja i istraživanje, a posebice upravljanje tim ekosustavima ne može biti djelomično, jer će u tom slučaju izostati pozitivan učinak bilo kakvih mjera. Za uspješnu provedbu ODMS i provedbu sustava praćenja važna je sustavnost te učestalost uzorkovanja kao i dostatni kadrovski i financijski resursi. U provedbi sustava praćenja trebaju biti obuhvaćeni svi predviđeni parametri i područja kako bi se ostvario cjeloviti pristup u provedbi sustava praćenja u Jadranu u okviru ODMS, odnosno u Jadranskom moru pod suverenitetom RH, i time kvalitetni i iskoristivi rezultati odnosno ocjena stanja. Ostvarivanje istoga izravno ovisi o sredstvima koje MINGOR unaprijed određuje za sustav praćenja morskog okoliša u budžetu za svaku godinu.

Voditelj projektnih aktivnosti unutar Instituta za oceanografiju i ribarstvo: dr.sc. Slavica Matijević