Po prvi put u Jadranu prikazali smo protok organskog ugljika kroz mikrobnu hranidbenu mrežu tijekom različitih sezona te pri različitim trofičkim obilježjima okoliša.
Razumijevanje ciklusa ugljika važno je jer mikrobiološki procesi utječu na globalnu klimu i biogeokemijske cikluse. Morski okoliš obiluje raznolikim mikroorganizmima koji imaju različite potrebe za ugljikom i time igraju ključnu ulogu u njegovu kruženju. Njihove funkcije uključuju autotrofiju, heterotrofiju i fotoheterotrofiju. Primarna proizvodnja ugljika odvija se u osvijetljenim slojevima mora zahvaljujući autotrofnom pikoplanktonu (alge i cijanobakterije), dok ga heterotrofne i fotoheterotrofne bakterije recikliraju.
Aktivno rastuće heterotrofne i fotoheterotrofne bakterije (AAF) razgrađuju organski ugljik i vraćaju hranjive tvari u ekosustav. Posebice u oligotrofnim područjima poput srednjeg Jadrana imaju ključnu ulogu i u prijenosu biomase i energije jer predstavljaju bitan plijen praživotinjama. Njihov rast i aktivnost ovise o raznim fizičko-kemijskim i biološkim čimbenicima, pa je njihovo istraživanje važno za bolje razumijevanje ekoloških procesa u moru.
S obzirom da je do sada bilo malo radova koji prate specifične stope rasta bakterijskih skupina u morskim okolišima, doprinos ovog istraživanja našeg Laboratorija za mikrobiologiju je izniman a rezultati su izravno proširili znanje o doprinosu odabranih bakterijskih grupa u kruženju ugljika s naglaskom na AAF u Jadranu.
Ovaj rad je rezultat projekta ADRISAAF (UIP-2019-04-8401: Ekologija aerobnih anoksigenih fototrofa u Jadranskom moru, voditeljica dr.sc. Danijela Šantić) kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost te GAČR projekta PhotoGemm+ (br. 19-28778X, voditelj dr.sc. Michal Koblížek).
