U organizaciji Znanstvenog vijeća za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, 6. i 7. veljače 2025. godine u Knjižnici HAZU u Zagrebu održan je 2. znanstveni skup pod nazivom “Bio-fizikalni procesi u Jadranskom moru: Upravljanje zaštićenim područjima – dijalog znanosti i struke“. Skup je okupio istaknute znanstvenike i stručnjake s ciljem razmjene znanja i iskustava o upravljanju zaštićenim morskim područjima te povezivanja znanstvenih spoznaja s praktičnim upravljačkim izazovima.
Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita aktivno je sudjelovao na skupu. Prof. dr. sc. Jakov Dulčić sudjelovao je u organizacijskom odboru skupa, dr. sc. Sanja Matić Skoko održala je predavanje pod naslovom “Rastilišta kao ključ za obnovu morskih resursa i održavanje bioraznolikosti”, dok je dr. sc. Nika Stagličić održala predavanje pod naslovom „ Mogućnosti oporavka priobalnih zajednica riba u no-take Zonama“.
Tijekom skupa održano je ukupno 14 pozvanih predavanja koja su obuhvatila različite aspekte bio-fizikalnih procesa u Jadranskom moru i upravljanja zaštićenim područjima. Nakon predavanja, uslijedio je okrugli stol na kojem su sudionici raspravljali o izazovima i prilikama u upravljanju zaštićenim morskim područjima, s posebnim naglaskom na potrebu za boljom komunikacijom i suradnjom između znanstvenika i praktičara.
Sudjelovanje Instituta za oceanografiju i ribarstvo na ovom skupu dodatno je naglasilo njegovu predanost istraživanju i očuvanju Jadranskog mora te doprinos razvoju održivih strategija upravljanja morskim ekosustavima.
U sklopu prve radionice su doneseni zajednički zaključci:
– U Jadranskom moru dolazi po povišenja saliniteta na što ukazuje više neovisnih mjerenja na cijelom području. Ta pojava nije uzrokovana samo većim sušama, već i promjena u cirkulaciji u Jonskom moru
– Po prvi put svjedočimo promjenama u Jadranu u hidrografskim svojstvima Jadrana na multidekadnoj skali
– Bilježimo premoštenje izazova mjerenja u fizici i biogeokemiji zahvaljujući novim senzorima
– Kako bi se kvalitetno istražio neki fenomen, potrebno je prvo riješiti pitanja fizike, kako bi se adekvatno mogao postaviti eksperiment koji odgovara na biogeokemijska pitanja koja želimo istražiti
– Bentos je od izuzetne vrijednosti radi duže memorije svih procesa koji se odvijaju u vodenom stupcu, te je neophodno povezati procese površinskih slojevima s cijelim vodenim stupcem kako bi se dobila potpuna slika ekosustava
– Iznimno je važno simultano pratiti procese u sjevernom, srednjem i južnom Jadranu radi razumijevanja ekosustava u cjelini
– Transekt Split Gargano, kao i Rovinj Po su jedni od najduže istraživanih transekata na svijetu te je neophodan nastavak sustavnih financiranja tih istraživanja; te transekt Dubrovnik do izobate od 1200m. Od iznimne je važnosti promatrati cijeli transekt neovisno o državnim granicama što je trenutno ponekad nepremostiv problem (Dubrovnik – Bari)
– Kao neophodna nadopuna in situ mjerenjima, iznimno su važne sve plutače, usidrene i slobodno plutajuće argo plutače, glideri i satelitska mjerenja koja daju kontinuirana mjerenja visoke prostorne i vremenske rezolucije
– Oceanografija u Hrvatskoj je jako ograničena raspoloživim istraživačkim brodovima. Trenutni kapaciteti nisu dovoljni, te se nameće potreba dodatnih brodova, možda među postojećim plovilima u vlasništvu Republike Hrvatske (Faust Vrančić)
– Radi nedostupnih plovila, izazova terenskih istraživanja i manjka raspoloživih financija manji dio oceanologa prijavljuje projekte koja uključuju rad na moru. Predlažemo da se financiranje terenskih istraživanja izdvoji iz troškovnika projekta kao što je plaća doktoranda, kako bi se više kolega motiviralo da ulažu u rad na moru.
– Iznimno je važno imati javno dostupne rezultate mjerenja kako bi se mogli opetovano koristiti i time se povećava važnost svih istraživanja
