Na prestižnom svjetskom događaju – 21. međunarodnoj konferenciji o štetnim algama (The International Conference on Harmful Algae, ICHA2025), održanoj od 19. do 24. listopada 2025. u Punta Arenasu (Čile), rezultate svojih istraživanja provedenih u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost BioToks (IP-2024-05-9464) predstavile su dvije znanstvenice s našeg Instituta.
Ova konferencija predstavlja vrhunac globalne suradnje i najprestižnije okupljanje vodećih svjetskih znanstvenika koji istražuju pojave cvjetanja štetnih mikroskopskih algi, prijetnju vodenim ekosustavima, gospodarstvu i ljudskom zdravlju. Okuplja najistaknutije stručnjake iz znanosti, politike i industrije te potiče inovacije, razmjenu znanja i razvoj konkretnih rješenja za zaštitu vodenih ekosustava našeg planeta. Rezultati predstavljeni na ovom svjetski značajnom kongresu označavaju prekretnicu u globalnom razumijevanju morskih biotoksina. Sudjelovanjem na ovom vodećem svjetskom forumu, naše su znanstvenice potvrdile Institut kao prepoznatljiv centar izvrsnosti u razmjeni znanja, napretku znanstvenih istraživanja i kao ključnog sudionika globalnih inicijativa za očuvanje vodenog okoliša za buduće generacije.
Dr. sc. Ivana Ujević prezentirala je dio rezultata dobivenih iz projekta BioToks, u suradnji s Antonijom Bulić, Ivanom Pezelj, Tanjom Bogdanović i Stjepanom Orhanovićem. Istraživanja morskih biotoksina u tkivu školjkaša iz Jadrana pružaju podatke o njihovoj mogućoj prisutnosti i potencijalnim rizicima ako su razine iznad zakonom propisanih vrijednosti. Prisutnost morskih biotoksina u školjkašima kontinuirano se prati na lokacijama duž jadranske obale od 2000. godine, a u program praćenja uključena su i tri azaspiracida: AZA1, AZA2 i AZA3.
Azaspiracidi su skupina morskih biotoksina koji su prvi put identificirani 1995. godine nakon slučaja trovanja u Nizozemskoj, kada su osobe koje su konzumirale dagnje razvile probavne simptome. Početkom 2024. godine po prvi je put u hrvatskom dijelu Jadrana detektiran jedan od azaspiracida, AZA2, u uzorcima dagnji. Razine AZA2 praćene su tijekom pet mjeseci, dok su bile iznad granice detekcije. Masena spektrometrija visoke rezolucije otkrila je osam različitih analoga, od kojih je sedam poznato iz znanstvene literature: AZA2, AZA6, AZA9, AZA10, AZA19, AZA41 i AZA43, dok je osmi analog pokazao spektre koji se ne mogu pripisati nijednom poznatom analogu te predstavlja novootkriveni spoj.
Dosad je poznato da toksin AZA2 sintetiziraju fitoplanktonski organizmi Azadinium spinosum, AZA41 Azadinium poporum, a AZA43 Amphidoma languida, dok su AZA6, AZA9, AZA10 i AZA19 metaboliti nastali u organizmu dagnji. Nastavak istraživanja u sklopu projekta BioToks omogućit će bolji uvid u rasprostranjenost biotoksina u ekosustavu Jadranskog mora te u uzroke i rizike njihova pojavljivanja.
