Ribarstvo je sektor koji može značajno doprinijeti smanjivanju količina morskog otpada koji se nalazi na morskom dnu kroz tzv. „Fishing for Litter“ (FfL) praksu, odnosno prikupljanjem otpada sa morskog dna koji se zatekne kao prilov u mrežama tijekom koćarskog ribolova, te njegovim odlaganjem na obalu gdje se zbrinjava u postojećem sustavu gospodarenja otpadom bez naknade za ribare. Ova je aktivnost vrlo jednostavan i isto tako učinkovit način uključivanja ribarskog sektora u smanjivanje količine otpada sa morskog dna, a vrlo se uspješno primjenjuje u nekim zapadnim zemljama EU. Za tako važnu ekološku aktivnost koja se svakodnevno provodi i na našem Jadranu, osmišljen je naziv na hrvatskom jeziku; Koćarski Ribolov i Morski otpAd, skraćenice KRMA.
Upravo se na krmi koćarice odvija najvažniji dio aktivnosti – odvajanje morskog otpada od ribarskog ulova i njegovo pohranjivanje u vreće za smeće koje se odlažu na odgovarajuće mjesto u ribarskoj luci ili iskrcajnom mjestu na obali nakon pristajanja u luku gdje se zbrinjava u okviru postojećeg sustava gospodarenja otpadom.
Ovakva aktivnost ima dva glavna cilja; izravno uklanjanje otpada iz morskog okoliša, te podizanje razine ekološke svijesti o problemu morskog otpada u ribarskom sektoru, kao i široj javnosti. Provođenje ovakve inicijative može rezultirati promjenom uobičajenih stavova i načina ponašanja na moru. Štoviše, ona također može doprinijeti praćenju količina otpada koji dolazi sa kopna, kao i određivanju njihovog izvora.
Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i koćarski ribari diljem Jadrana (Ribarska zadruga Adria Tribunj, Ribarska zadruga Hvar iz Hvara, Ribarska zadruga Friška riba iz Kaštel Sućurca, Ribarski obrt Orka iz Dubrovnika i niz pojedinačnih ribara iz Istre) već dugi niz godina surađuju na problematici uklanjanja morskog otpada koji se zatekne u koćarskim lovinama.
Koćarski brodovi koji sudjeluju u #KRMA ekološkim akcijama imaju naziv Eko Čuvari Jadrana, jer to oni s pravom zaslužuju.
Od 2014. godine gotovo 40-ak koćarica svakodnevno i vrlo aktivno prikupljaju morski otpad koji se zatekne u njihovim mrežama tijekom ribolova; iako količina prikupljenog morskog otpada može biti vrlo raznolika i koleba, te ovisi o sezoni i području ribolova, u prosjeku jedna koćarica prikupi oko 5-10 kg morskog otpada po jednom spuštanju mreže (kaladi). U 15-ak dana ribolova, koliko su u prosjeku mjesečno na moru, jedna koćarica može prikupiti između 100 i 150 kg morskog otpada što godišnje može činiti oko 1,2-1,5 T morskog otpada. Ukoliko ima više dnevnih polaganja mreže, taj se broj povećava i do 3 T. Na taj su način koćarice sa kojima se surađuje do sada prikupile iz mora i odložile u sustav odlaganja otpada gotovo 120 T morskog otpada godišnje koji bi inače ostao na morskom dnu i gomilao se tamo izvan ljudskog dohvata.
Plastika je najzastupljeniji segment morskog otpada i čini između 80 i 90% ukupne količine otpada iz mora prikupljenog od strane ribara. Među plastikom najučestalije potkategorije su plastične vrećice uključujući i njihove dijelove, ostaci folija za skupno zamatanje, te plastične boce.
Podaci o prikupljenim količinama, sastavu i području prikupljanja morskog otpada unose se u bazu podataka https://vrtlac.izor.hr/ords/apopub/ razvijenu za potrebe praćenja i koordinacije provedbe mjera protiv morskog otpada koju su osmislili djelatnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.
Suradnja je pokazala da ribarski sektor u potpunosti razumije problem morskog otpada, te je izuzetno voljno prihvatiti koncept i postati partnerima u inicijativi KRMA. Ribari su pokazali veliku spremnost za suradnju, svjesni svoje jedinstvene uloge u aktivnom uklanjanju otpada sa morskog dna. Inicijativa je odlično prihvaćena i od strane lokalne samouprave; postavljeni spremnici za odvojeno odlaganje morskog otpada, starih i odbačenih ribolovnih alata kao i za otpadna motorna ulja s brodova u 9 ribarskih luka i iskrcajnih mjesta (Tribunj, Hvar, Kaštel Sućurac, Rogoznica, Vela Luka, Dubrovnik, Santa Marina kod Poreča, Gaženica u Zadru, Supetar na Braču) mjesta su na našoj strani Jadrana gdje se ovakve aktivnosti uspješno odvijaju.
Temeljem iskustava iz naše suradnje može se ustvrditi da, ako bi se ova inicijativa provodila na širem jadranskom području, sa morskog dna bi se mogle ukloniti značajne količine otpada, čime bi se smanjili utjecaji na okoliš i gospodarski troškovi ribarskoj industriji i drugim sektorima. Procjenjuje se da bi se na ovaj način moglo iz morskog okoliša ukloniti značajnih 10 – 20% morskog otpada koji u njemu godišnje završava. Obzirom da ne raspolažemo preciznim podacima o količinama otpada na morskom dnu, kao i količinama njegovog unosa, ovakva nastojanja će biti dragocjena.
Imajući u vidu prednosti koju koćari tako čine uklanjajući velike količine otpada sa morskog dna, izuzetno je važno da se u Hrvatskoj ovakva inicijativa aktivno provodi, te je koćarima potrebno omogućiti odlaganje takvog otpada na iskrcajnim mjestima i ribarskim lukama bez plaćanja naknade, što je u skladu s odgovarajućim zakonodavnim propisima.
