U okviru akcije “Čistim Mljet za bolji svijet“ u organizaciji Matka Pojatine iz DPS Zagreb, te uz sudjelovanje znanstvenika dr.sc. Pera Tutman iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita u razdoblju od 29. – 30. travnja 2023. održana je ekološka ronilačka akcija čišćenja podmorja od morskog otpada na području Nacionalnog parka „Mljet“ – uvala Polače, uvala Križice kod mjesta Kozarica i uvala Kulijer.
Akcije su provedene u skladu sa znanstveno utemeljenom metodologijom za prikupljanje i analizu morskog otpada prema Protokolu za provedbu akcija čišćenja morskog okoliša i obalnog područja od morskog otpada na području RH, s ciljem praćenja vrsta i količina otpada koji se pronalaze u teritorijalnom dijelu Jadranskog mora Hrvatske. Cilj je također bio testirati mogućnosti i načine odvojenog prikupljanja različitih kategorija morskog otpada (plastika, staklo, metal, tkanina i ostalo) u različite vreće direktno pod morem kako bi se na kopnu moglo jednostavnije razdvojiti i izvagati. Na taj će način biti moguće dobiti podatke o masi prikupljenog morskog otpada odvojeno prema pojedinim kategorijama. Prema inicijativi Matka Pojatine iz DPS Zagreb, preporuka je da se prilikom prikupljanja u vreće staklene i plastične boce svojim vrhovima okrenu prema dolje kako bi se omogućilo istjecanje morske vode. Na taj način se one isprazne, postaju lakše za nošenje i prilikom vaganja se mjeri samo njihova masa, te se tako dobiju točni rezultati o masi prikupljenog otpada iz mora.
Prije provođenja akcija dr.sc. Pero Tutman održao je predavanje o problematici morskog otpada općenito i potrebi prikupljanja podataka sa ronilačkih akcija čišćenja priobalja. Nakon toga Matko Pojatina je roniocima objasnio svoju inicijativu prikupljanja otpada što ujedno predstavlja novi pristup akcijama koje će se ujedno na ovaj način po prvi puta provoditi u Hrvatskoj.
U ekološkoj akciji čišćenja podmorja sudjelovalo je 25 ronilaca iz DPS Zagreb. Prema preporukama, ronioci su odvojeno prikupljali otpad u zasebnim vrećama tako da su sve kategorije bile odvojene radi lakšeg i jednostavnijeg vaganja na kopnu. Na kopnu su analizu otpada po sastavu i njegovo vaganje vršili dr.sc. Pero Tutman zajedno sa članovima DPS Zagreb.
Rezultati provedene akcije čišćenja
Tijekom dva dana u akciji čišćenja prikupljeno je ukupno 1.100 kg morskog otpada (preko 3.000 komada različitog otpada), sa prevladavanjem stakla (48%) i plastike (38%), kako u masi tako i po broju prikupljenih predmeta. Među otpadom su od stakla značajno prevladavale staklene boce i staklenke, od plastike plastične boce od 0,5 i 1 L, te od metala limenke pića. Većina otpada prikupljenog u čišćenju podmorja je lokalnog porijekla i nastao na tom području, a dio otpada nanijele su i morske struje.
U odnosu na prikupljeni otpad prema pojedinačnim lokacijama, najviše je morskog otpada prikupljeno u Polačama (447 kg), nakon toga na Kulijeru (407 kg), te u uvali Križice (227 kg). Nadalje, zabilježene su razlike u sastavu prikupljenog otpada prema kategorijama; u Polačama i Kulijeru značajno je prevladavalo staklo, dok je u Križicama prevladavala plastika. Ostale su kategorije bile podjednako zastupljene.
Kada govorimo o izvorima morskog otpada na pojedinim lokacijama, možemo procijeniti da je u uvalama Polače i Kulijer on lokalnog porijekla te da se vjerojatno radi o direktnom utjecajem nautičkog turizma, dok se u Križicama radi o donosu otpada pod utjecajem morskih i vjetrovnih struja koji je na tom području izražen.
Nakon analize i popisivanja otpada, svi su podaci uneseni u odgovarajuće baze – Adriatic guardian , razvijenu na inicijativu i od strane Matka Pojatine, te bazu ČistiMO! razvijene od strane Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Zbog značajnog broja ronilačkih klubova i centara na Jadranu, te broja rekreacijskih ronilaca koje okupljaju, provođenje ronilačkih ekoloških akcija čišćenja podmorja ima izuzetno veliki potencijal za smanjivanje količina otpada u moru. Ovaj je potencijal izražen kako u odnosu na podizanje razine ekološke osviještenosti među sudionicima a i šire, tako i po količinama prikupljenog morskog otpada, što može značajno doprinijeti ukupnom smanjivanju morskog otpada koji se nalazi u podmorju. Primjenom odgovarajućih protokola, metodologije i obuke, ronioci mogu također značajno doprinijeti i u prikupljanju podataka o morskom otpadu. Obzirom na društvene koristi od angažmana zajednice, ovo bi moglo biti vrlo vrijedno ulaganje u zaštitu okoliša između državne uprave, zainteresirane javnosti i znanstvenih institucija.
Provedba ronilačkih ekoloških akcija čišćenja podmorja uz primjenu ovakvog protokola vaganja prikupljenog morskog otpada na jednostavan način omogućava bilježenje prikupljenih količina i značajno doprinosi široj svrsi ekoloških aktivnosti koje su na taj način sada potpuno zaokružene. Podaci o količinama prikupljenog otpada idu u prilog i u skladu su sa Mjerom 1.5 Prikupljanje otpada u moru putem ronilačkih akcija Plana gospodarenja morskim otpadom RH koja predviđa praćenje i bilježenje broja ostvarenih aktivnosti.
Povezivanje ronilačkih klubova i znanstvenih institucija važan je korak u prikupljanju podataka kao i podizanju ekološke svijesti javnosti o štetnosti morskog otpada. U tom smislu postoji potreba provođenja ronilačkih akcija prema određenoj metodologiji za prikupljanje podataka o sastavu i količinama otpada i unosu u odgovarajuću bazu. Kako ne raspolažemo preciznijim podacima o količinama otpada na morskom dnu, kao i količinama njegovog unosa, ovakva nastojanja će biti dragocjena. Ukoliko se ova inicijativa bude sustavno organizirala i provodila na opisani način mogla bi djelovati kao značajan program i mjera za smanjenje količina morskog otpada.
Uzevši u obzir masovnost, ovakve aktivnosti u RH pokazale su izvedivost i opravdanost predložene prakse. Gledajući u cjelini, ekološke akcije čišćenja priobalja ronilačkim akcijama pokazale su da planirana svrha i ciljevi programa mogu dobiti značajnu podršku civilnog sektora i lokalne uprave. Nadalje, pokazalo se da može pridonijeti promjeni uvriježene ekološke prakse i kulture u civilnom društvu, osigurati mehanizam za uklanjanje otpada sa morskog dna, te značajno podići razinu ekološke svijesti u širem društvu. Temeljem iskustava dobivenih sudjelovanjem u ovim akcijama može se tvrditi da, ako bi se ova inicijativa čišćenja podmorja i prikupljanja podataka provodila na širem jadranskom području, sa morskog dna bi se mogle ukloniti značajne količine otpada čime bi se smanjili utjecaji na okoliš. Osim toga, prikupili bi se i značajni podaci o količinama tako prikupljenog otpada. Obzirom da ne raspolažemo preciznijim podacima o količinama otpada na morskom dnu, kao i količinama njegovog unosa, ovakva nastojanja će biti dragocjena. Stoga bi se moglo ustvrditi da ako se ova inicijativa bude provodila na cijelom hrvatskom dijelu Jadrana, mogla bi djelovati kao značajan program i mjera za smanjenje morskog otpada.
