Do sada nam je bilo poznato da u Jadranu postoje dva naselja škampa različite gustoće, gdje jedinke rastu i dostižu svoju prvu spolnu zrelost različitom brzinom.
Područje Jabučke kotline karakterizirano je gustim naseljem manjih jedinki, dok u kanalima sjevernog Jadrana obitavaju veće jedinke koje kasnije spolno sazrijevaju. Bez obzira na te jasno vidljive razlike smatralo se da su one isključivo rezultat okolišnih čimbenika i shodno tome jadranskim škampom upravljalo se kao jednim te istim stokom.
EU Komisija je 2015. preporučila točnu identifikaciju stoka škampa u Jadranu u svrhu što boljeg upravljanja, stoga su znanstvenici našeg Instituta započeli istraživanja kako bi opisali genetsku strukturu i povijest populacije škampa u Jadranskom moru. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Ecology and Evolution.
Istraživanja genetske raznolikosti ukazuju na to da su se naselja škampa razdijelila tijekom razdoblja gornjeg pleistocena kada je došlo do pada razine mora. Populacije u Velebitskom kanalu i Kvarnerskom zaljevu ostale su izolirane od populacija koje su se povukle prema dubljim dijelovima Jadrana. Rastom razine mora populacija južnih područja ponovno je naselila otvorene vode Jadrana.
Škamp koji se razmnožava u Jabučkoj kotlini svoj životni ciklus započinje kao ličinka koja živi u morskom stupcu te nošena strujama naseljava udaljena područja. Uslijed prirodnih prepreka, kao što su otoci i brakovi, uvijek je postojao manji dotok ličinki iz otvorenog mora u kanalska područja zbog čega je bio i ograničen protok gena između populacija otvorenog mora i kanala sjevernog Jadrana.
Osim genetske različitosti između jedinki otvorenog Jadrana i jedinki iz kanala sjevernog Jadrana (Kvarner, Velebitski kanal), istraživanjem je otkrivena i veća genetska raznolikost kod jedinki otvorenog Jadrana. Nedavna zabrana ribolovnih aktivnosti na području Jabučke kotline, važnom mrijestilištu i rastilištu škampa otvorenog mora, ide u prilog očuvanju te genetske raznolikosti.
Rezultati ovog istraživanja sugeriraju da će biti potrebno posvetiti posebnu pažnju prilikom izrade budućih strategija upravljanja ribolovnim područjima, kako bi se što efikasnije očuvale izolirane obalne (kanalske) populacije škampa, koje su vrlo važne gospodarske vrste u tom području.
