Velike plave ribe čine važan segment morskog ekosustava i hrvatskog ribarstva, pri čemu plavoperajna tuna dominira u znanstvenom i gospodarskom kontekstu.
Ostale važne vrste poput luca i trupa dugo su bile slabije istražene, osobito kada je riječ o mrijestu i strukturi populacija. Jedan od glavnih razloga je činjenica da juvenilni stadiji, do veličine od oko 20–25 cm, izgledaju vrlo slično tunama, što je otežavalo pouzdanu identifikaciju na terenu.
Dugogodišnja istraživanja i prikupljanje podataka diljem Jadrana omogućila su znanstvenicima Laboratorija za akvakulturu i Laboratorija za ribarstvenu biologiju našeg Instituta nova važna saznanja o ovim vrstama. U radu objavljenom u uglednom časopisu Estuarine, Coastal and Shelf Science pokazano je kako se pouzdano mogu razlikovati mlade jedinke jadranskih velikih plavih riba. Kombinacijom geometrijske morfometrije i DNA barkodiranja dobiveni su i ključni podaci o ulozi Jadranskog mora u njihovom razmnožavanju.
Rezultati istraživanja pokazuju da Jadransko more nije samo prolazno područje u životnom ciklusu ovih riba, nego i važno mrijestilište te područje ranog rasta. Velike plave ribe u Jadranu dio su šire sredozemne populacije. Trup pritom pokazuje najveću genetsku raznolikost i povezanost s ostatkom Mediterana, dok luc ima nižu genetsku raznolikost, ali izraženu genetsku strukturiranost na razini Mediterana. Plavoperajna tuna, kao visoko migratorna vrsta, pokazuje općenito nisku do umjerenu genetsku raznolikost uz određenu regionalnu strukturiranost.
Geometrijska morfometrija potvrdila se kao pouzdana metoda za prepoznavanje vrsta jer omogućuje identifikaciju juvenilnih jedinki te jasno otkriva promjene oblika tijekom rasta, pružajući dodatne biološki važne informacije u odnosu na klasične metode.
Ovaj rad predstavlja važan korak u unaprjeđenju upravljanja ribolovom velikih plavih riba jer prvi put donosi konkretne podatke koji se mogu koristiti za razvoj ciljanih mjera zaštite u osjetljivim razdobljima njihova životnog ciklusa. Razvoj praktične i pouzdane metode za prepoznavanje juvenilnih jedinki omogućuje i učinkovitije praćenje ulova i prilova u stvarnim ribolovnim uvjetima, bez potrebe za skupim genetskim analizama.
Istraživanje je u potpunosti financirala Hrvatska zaklada za znanost kroz projekt HRZZ-IP-2022-10-7232 „Enhancing Environmental Performance of Net-Pen Marine Aquaculture“. Rad doktoranda Luke Žuvića podržan je kroz projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba doktorskih studenata Hrvatske zaklade za znanost. Dodatnu potporu pružile su ribarske posade i profesionalni ribari koji su sudjelovali u prikupljanju uzoraka tijekom redovitih ribolovnih aktivnosti.
