Dijatomeje
carstvo
Protoctista
SUPERGRUPA
Chromalveolata
KOLJENO
Heterokontophyta
RAZRED
Bacillariophyceae
sin.Diatomeae
Struktura
Stanica dijatomeja nema staničnu stijenku već je nakon stanične diobe obavijena periplastom. Ispod plazmaleme nalaze se vezikule u kojima se sintetizira amorfni i netopljivi opal (SiO2 x H2O) iz netopljivog silicija, koji je u moru prisutan u obliku ortosilicijeve kiseline (H2SiO4) i njezinih topljivih polimera. Ljušturica (frustula) se sastoji od 2 dijela (valve), od kojih veći dio, kao poklopac kutije, pokriva manji dio. Valve mogu biti različitih oblika (okrugle, eliptične, stožaste ili valovite), a bočno su položene u pleure. Pleure gornjeg i donjeg dijela ljušturice stvaraju pojas. Imaju velike vakuole koje zapremaju 90% staničnog prostora. S obzirom na strukturu ljušturice dijelimo ih na Centricae koje imaju radijalnu strukturu u odnosu na centralnu točku i pretežno su planktonski oblici, i Pennatae koje su izdužene i prevladavaju u bentosu.
Karakteristike
Pigmenti dijatomeja su klorofili a i c, te karotenoidi (beta karoten i fukoksantin).
Klorofil c omogućuje im korištenje svjetlosnih zraka valnih duljina koje prodiru dublje u more, a time uvjetuje i njihovu vertikalnu raspodjelu. Pigmenti su smješteni u kloroplastima koji su obično mali i brojni. Proizvodi asimilacije su lipidi, dok škrob nikada ne stvaraju.
Životni ciklus
Dijatomeje se razmnožavaju vegetativno i spolno. Kod vegetativnog se načina valve razmaknu, a protoplazma se podijeli te nastupi mitoza jezgre. Obje nove stanice dobiju po jednu valvu od roditeljske stanice koja postaje gornja odnosno veća valva dok manju stvaraju same. Na ovaj način postepeno dolazi do smanjivanja veličine stanice. Kada stanica dođe do veličine kod koje se ne može dalje dijeliti, dolazi do posebnog načina diobe poznatog kao proces auksosporulacije kod kojeg je često uključen i spolni proces. Osnovni princip auksosporulacije je stvaranje velike auksospore koja zatim izlučivanjem formira veću ljušturu. Uočeno je spolno razmnožavanje mikrosporama koje imaju 2 biča; spajaju se male stanice bez silicijeve membrane te stvaraju zigotu koja daje normalnu stanicu.
Stanište
Nalazimo ih u moru, boćatoj i slatkoj vodi, te u vlažnoj zemlji.
Vrste
Asterionella formosa
ODJEL | Chrysophyta |
RAZRED | Bacillariophyceae syn. Diatomeae |
RED | Pennales |
ŠIFRA | asfo |
Informacije
- STANIŠTE
More - ISHRANA
Autotrofni organizam - VELIČINA
od 40 do 130 ( dužina u mikrometrima) - RAZMNOŽAVANJE
Spolno i nespolno, te izmjena nespolnog i spolnog ciklusa (stvaranje auksospora) - RASPROSTRANJENOST
Živi u toplijim morima, uzrok je cvatnji u eutrofnim jezerima - TOKSIČNOST
Nije toksična
Detalji
- STANIČNA STIJENKA
Nema je. Postoji periplast građen od SiO4. - ORGANIZACIJA
Kolonije - PIGMENTI
Klorofil a, fukoksantin - REZERVNA TVAR
Krizolaminarin - NAČIN ODREĐIVANJA VRSTE
Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)