Koliko nam temperatura površine mora govori o toplinskim uvjetima ispod nje? To je jedno od glavnih pitanja projekta ASTHERX. Morske toplinske valove najčešće pratimo pomoću površinske temperature, no zagrijavanje na dubini može imati drukčiji tijek: pojaviti se kasnije, trajati dulje ili nastati bez izraženog površinskog signala. ASTHERX istražuje te razlike kako bi bolje razumjeli razvoj toplinskih ekstrema u Jadranu.

U sklopu projekta mjerit će se temperatura i salinitet na različitim dubinama na trima lokacijama: uz otok Brač, u uvali Slano i u kanalu između Ugljana i Iža. Te lokacije će nam omogućiti usporedbu različitih uvjeta, od izloženijeg područja povezanog s otvorenim morem do poluzatvorenog zaljeva i kanala s izraženom dinamikom. Nova mjerenja povezat će se s dugoročnim opažanjima, satelitskim podacima, oceanskim reanalizama i atmosferskim podacima.

Pratit će se do kojih dubina toplinski ekstremi sežu, koliko su intenzivni i koliko dugo traju. Posebno nas zanima zadržavaju li dublji slojevi toplinu nakon što površinski događaj završi te kako su takvi slučajevi povezani sa stratifikacijom, vjetrom, izmjenom topline s atmosferom i morskim strujama. Napraviti će se razlika između događaja s istodobnim površinskim i podpovršinskim zagrijavanjem i onih kod kojih postoji vremenski pomak ili zagrijavanje prevladava ispod površine.

Postojeće regionalne klimatske simulacije upotrijebit će se za procjenu mogućih budućih promjena tih ekstremnih događaja. Time želimo dobiti potpuniju sliku toplinskih ekstrema u Jadranu i utvrditi kada površinska temperatura može biti dobar pokazatelj, a kada propušta važne promjene u dubljim slojevima mora.

Financira Hrvatska zaklada za znanost