Razumijevanje utjecaja hidrodinamičkih procesa na planktonske zajednice doprinosi boljem shvaćanju otpornosti i održivosti morskih ekosustava, što je važno u kontekstu klimatskih promjena i upravljanja okolišem.
Planktonski organizmi, osobito fitoplankton, brzo reagiraju na promjene u okolišu zbog svog kratkog životnog vijeka i izravne povezanosti s fizikalno-kemijskim uvjetima mora. Budući da plankton čini osnovu morskog hranidbenog lanca i time izravno utječe na više trofičke razine poput riba, ključno je razumijevanje lokalnih ekoloških odnosa za učinkovito upravljanje morskim resursima, posebice u još nedovoljno istraženim otvorenim područjima Jadranskog mora.
Kako bi se detaljno istražio utjecaj različitih hidrodinamičkih uvjeta na sastav i strukturu planktonskih zajednica, znanstvenici našeg instituta proveli su opsežna terenska istraživanja u akvatoriju oko otočića Blitvenice i Jabuke. Uzorkovanje morske vode provedeno je na više lokacija u studenom 2020. i svibnju 2021. godine. Analizirani su fizikalno kemijski parametri (temperatura, salinitet, kisik, hranjive soli), planktonske zajednice (bakterioplankton, fito- i zooplankton), primarna produkcija i horizontalne struje.
U studenom 2020. zabilježeno je pritjecanje toplije i slanije vode iz južnog Jadrana, dok je u svibnju 2021. veći utjecaj imala rijeka Krka, što je oblikovalo fizikalno-kemijske karakteristike mora i sastav hranjivih soli. Također, u studenom je zabilježena dominacija sitnog pikoplanktona i povećana prisutnost kokolitofora na obalnim postajama, dok su u svibnju prevladavale veće fitoplanktonske stanice (nanoplankton i dijatomeje), što je pogodovalo razvoju zooplanktona, posebno račića veslonožaca (kopepoda). Povišena bakterijska proizvodnja zabilježena u svibnju rezultat je dotoka organskog materijala riječnim putem, ali i izlučivanja tvari od strane planktonskih organizama. Potpuna analiza istraživanja dostupna je u znanstvenom radu objavljenom u časopisu Estuarine, Coastal and Shelf Science.
Ova istraživanja pokazuju kako epizodni riječni unosi mogu imati značajan utjecaj na razvoj nižih trofičkih razina u otvorenim dijelovima Jadrana.
Rad je u cijelosti financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost kroz projekt “Upwelling i downwelling u srednjem Jadranu (MAUD)”.
