Naši znanstvenici razvili su inovativni model koji može reproducirati meteotsunamije zabilježene u Sredozemnom moru!
Meteotsunamiji su nagle i snažne oscilacije razine mora izazvane atmosferskim poremećajima koji mogu uzrokovati snažne valove i poplaviti naseljene uvale.
U radu objavljenom u znanstvenom časopisu Weather and Climate Extremes, istraživački tim predvođen dr. sc. Petrom Zemunik Selak s našeg Instituta predstavio je tzv. sinoptički model koji analizira specifične atmosferske uvjete i na temelju njih može rekonstruirati kada i gdje su se dogodili meteotsunamiji. Model je postigao najbolje rezultate na istočnom Jadranu, gdje su predviđanja bila najpreciznija.
Kako bi došli do što pouzdanijih rezultata, znanstvenici su koristili podatke s 32 mareografske postaje diljem Sredozemlja, uključujući podatke iz MISELA baze (Minute Sea-Level Analysis dataset) s visokom vremenskom rezolucijom (1 minuta). Model koristi kombinaciju sedam atmosferskih varijabli iz reanalize podataka (ERA5) za izračunavanje tzv. sinoptičkog indeksa. Model je treniran na dijelu podataka, a potom testiran na drugom dijelu serije kako bi se procijenila njegova učinkovitost u detekciji ekstremnih događaja. Provedene su i brojne dodatne analize osjetljivosti kako bi se ispitala robusnost modela na različite uvjete, poput različitih vremenskih i prostornih rezolucija i količine podataka s nedostacima.
Ovakav pristup ima značajan potencijal za buduće sustave ranog upozoravanja na meteotsunamije te za klimatske projekcije ekstremnih događaja na moru, što je važno za planiranje i zaštitu obalnih područja.
Ovaj rad proveden je uz podršku istraživačkog projekta KLIMADRIA kojeg financira Europska unija – NextGenerationEU, projekata Hrvatske zaklade za znanost GLOMETS i C3PO i Horizon Europa projekta ChEESE-2P.
Razvijen model koji ima značajan potencijal za buduće sustave ranog upozoravanja na meteotsunamije
12.06.2025.
