Dagnje (Mytilus galloprovincialis) su od davnina prisutne u našoj prehrani. Lako su dostupne, ukusne i bogate hranjivim tvarima, a već dugo se uzgajaju i prodaju duž hrvatske obale.
Ipak, posljednjih godina svjedočimo sve češćim pojavama masovnijih uginuća dagnji u Jadranu i šire u Sredozemlju, što je vrlo zabrinjavajući trend. Ako pažljivo pogledate duž obale, primijetit ćete da su mnoga nekada bogata staništa dagnji danas znatno osiromašena.
Tijekom prošlotjednog redovitog uzorkovanja unutar projekta BivalveSPEECH (HRZZ-IP-2024-15-2190), financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost, zabilježena je temperatura mora od 24,7 °C u površinskom sloju na uzgajalištima školjkaša u Novigradskom moru. Činjenica da je tako visoka temperatura dosegnuta već početkom lipnja otvara pitanja o uvjetima koji nas očekuju tijekom ostatka ljeta.
Naša prethodna istraživanja, provedena u okviru projekta BiVACME (također financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost), na ušću rijeke Krke i u Malostonskom zaljevu, pokazala su da dagnje u tim područjima ne rastu tijekom najtoplijih mjeseci u godini. Ta saznanja temelje se na analizi stabilnih izotopa i kemijskog sastava školjki. Detalje možete pronaći u objavljenom radu.
Jedan od mogućih odgovora na visoke temperature može biti spuštanje pergolara (mrežica za uzgoj školjki) u dublje, hladnije slojeve mora tijekom ljeta, kao što je već praksa u južnijim dijelovima Sredozemlja, gdje je gotovo nemoguće uzgajati dagnje u plićaku. Takve prilagodbe vjerojatno će otežati i poskupjeti proizvodnju, što će se odraziti na dostupnost školjkaša i njihovu cijenu.
U svakom slučaju, pred nama su izazovi. Daljnje praćenje okolišnih uvjeta, kao i prilagodba uzgojnih tehnika, čine se nužnima. Potrebno je ostati pažljiv, ali i otvoren prema rješenjima koja proizlaze iz znanosti i iskustva, kako bismo omogućili da se tradicija proizvodnje dagnji nastavi i u klimatskim uvjetima koji nas očekuju u budućnosti.
