Znanstvenici su po prvi put dokazali da bakterije koje koriste svjetlost bez stvaranja kisika (tzv. AAP bakterije) aktivno djeluju u Jadranu. Utvrđeno je da one različito funkcioniraju ovisno o tome žive li slobodno u vodenom stupcu ili su pričvršćene na čestice, te da značajno utječu na kruženje ugljika u moru.
Iako ih ne vidimo golim okom, mikroorganizmi su temelj života u moru – i šire. Njihova je uloga u funkcioniranju morskih ekosustava nezamjenjiva. Autotrofni mikroorganizmi, poput fotosintetskih bakterija, proizvode više od 40 posto kisika na Zemlji, izravno oblikujući atmosferu koju svi udišemo. Jednako su važni i heterotrofne bakterije: one razgrađuju organsku tvar iz okoliša i pretvaraju je u vlastitu biomasu, čime postaju hrana drugim organizmima i važna karika u prijenosu energije kroz morski hranidbeni lanac. Svojim djelovanjem mijenjaju i kemijski sastav mora, čineći mnoge spojeve dostupnima drugim morskim organizmima.
U sklopu projekta ADRISAAF (Hrvatska zaklada za znanost), znanstvenici su detaljno proučili kako se brojnost i raznolikost mikroorganizama mijenjaju tijekom godine i na različitim dijelovima Jadrana. Posebnu su pozornost posvetili bakterijskim skupinama koje najviše doprinose kruženju ugljika, jednom od ključnih procesa koji omogućuje život u moru.
Znanstvenice s Instituta otišle su i korak dalje. U suradnji s kolegama iz jednog od vodećih svjetskih centara za istraživanje mikroalgi, ALGATECH-a (Češka akademija znanosti), istražile su sastav i aktivnost aerobnih anoksigenih fototrofa – posebne skupine bakterija koje koriste svjetlost, ali ne proizvode kisik. Po prvi put dokazale su njihovu aktivnost u prirodnom okolišu, što predstavlja važan iskorak u razumijevanju mikrosvijeta Jadrana.
Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u prvom broju novog znanstvenog časopisa Ocean Microbiology.
Projekt PHOTOMACHINES financirala je Češka znanstvena zaklada (GAČR) u okviru programa za 2025. godinu.
