Klimatske promjene mijenjaju obalni ekosustav i to već svatko od nas može jednostavno uočiti.
Jedan od najvećih izazova za naše društvo bit će proces prilagodbe klimatskim promjenama. U tom procesu ključnu ulogu odigrava znanost koja nam pomaže u boljem razumijevanju kompleksnih mehanizama prije donošenja planova i odluka.
U vrhunskom znanstvenom časopisu Limnology & Oceanography Letters, upravo je objavljen znanstveni rad na kojem su surađivali znanstvenici našeg Instituta s kolegama s Institut Ruđer Bošković, Institut za jadranske kulture, Johannes Gutenberg-Universität Mainz i UBO – Université de Bretagne Occidentale.
Ovaj interdisciplinarni znanstveni rad objedinjuje klimatske modele i geokemijske analize ljuštura školjkaša s ciljem istraživanja rasta školjkaša u budućim klimatskim uvjetima (2070-2100). Ovaj inovativni pristup ima obećavajuću strategiju predviđanja budućih trendova rasta školjkaša, koja se potencijalno može primijeniti i na druge morske organizme u priobalnim područjima.
U radu je istraživano ukupno pet vrsta školjkaša – četiri komercijalne vrste školjkaša, te jedna dugoživuća vrsta.
Rezultati su pokazali kako će tri istraživane vrste kapica (Pecten jacobaeus, Aequipecten opercularis i Flexopecten glaber) rasti puno sporije nego što su rasle u prošlosti, a neke vrste će imati čak tri mjeseca kraće razdoblje rasta tijekom godine. Za razliku od kapica, brbavice (Venus verrucosa) i čaške (Glycymeris pilosa) produžit će godišnje vrijeme rasta što će osobito biti primjetno na južnom Jadranu.
Istraživanja su provedena u sklopu HRZZ projekta BivACME.
Poveznica na rad: https://aslopubs.onlinelibrary.wiley.com/…/lol2.10393
