U najnovijem istraživanju, provedenom u suradnji hrvatskih, talijanskih i slovenskih znanstvenika, po prvi put je pokazano da se duboki Jadran, ne samo njegova površina, ubrzano zagrijava i zaslanjuje. Kombinacijom povijesnih mjerenja (od 1957. godine, koja je provodio Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu), Argo plutača i sidrenih instrumenata dokumentiran je jasan zaokret u dinamici dubokog Jadrana.
Nakon desetljeća relativno stabilnih uvjeta, od sredine 2000-ih zabilježen je ubrzan porast temperature do +0,8 °C i saliniteta do +0,2. Osim toga, promijenjena su fizikalna svojstva gustih vodenih masa koje iz sjevernog Jadrana dopiru prema jugu. One su sada toplije i slanije nego prije, što izravno utječe na stratifikaciju (raslojenost mora) i dinamiku cijelog vodenog stupca.
Ono što je najviše iznenadilo znanstvenike jest brzina promjena. Procesi koji su se prije odvijali desetljećima sada se događaju u svega nekoliko godina. Zanimljiv je i tzv. “preokret” gustoće. Iako bi se s višim temperaturama očekivalo smanjenje gustoće mora, povećan salinitet je to djelomično poništio pa je gustoća i dalje ostala visoka. Dotok izrazito slanih voda iz sjevernog Jadrana dodatno smanjuje stratifikaciju i mijenja svojstva gustih voda.
Ovakvo ubrzano mijenjanje fizikalnih svojstava Jadrana najmanje je pet puta brže nego što su predviđale klimatske projekcije s visokim emisijama. To može imati velike posljedice na biogeokemiju mora, na organizme koji u njemu žive, na razinu mora i mnoge druge povezane procese.
