Plankton provodi svoj život plutajući morskim prostranstvima, nošen strujama, a jedan dio planktonskih organizama – fitoplankton, ima sposobnost fotosinteze te poput biljaka stvara kisik i organsku tvar u moru.
Fitoplanktonskii organizmi obično dođu u fokus kada se dogodi cvjetanje mora, ali fitoplankton je nemjerljivo značajan za naš ekosustav i predstavlja temelj života u moru. Jadransko more je zanimljivo zbog velike bioraznolikosti fitoplanktonske zajednice.
Kokolitofore su jednostanični fitoplanktonski organizmi jedinstveni po strukturi svoje kalcitne ljušturice koji bitno utječu na kemizam morske vode i posebno su značajni u ciklusu ugljika, a time i klime na Zemlji. Identifikacija kokolitofora temelji se na karakterističnoj morfologiji kalcitnih ploča koje prekrivaju ove organizme. Zbog iznimno malih dimenzija ovih organizama, istraživanja kokolitofora su bila malobrojna u Jadranu do primjene elektronske mikroskopije.
Znanstvenici našeg Laboratorija za plankton i toksičnost školjkaša, u suradnji s kolegicom dr. J. Godrijan iz Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu objavili su rad u kojem su objedinili sve dosadašnje radove o kokolitoforama u Jadranu od početka prošlog stoljeća. Cilj rada bio je povezati sva dosadašnja istraživanja kokolitofora u kojima je korištena svjetlosna i elektronska mikroskopija.
Revidiran je popis vrsta kokolitofora temeljen na povijesnim zapisima i uspoređen s novijim istraživanjima u obalnim i otvorenim vodama Jadranskog mora. Osim toga, nazivi vrsta su revidirani prema novoj nomenklaturi koja je rezultat spoznaja o različitim životnim ciklusima, a time i oblicima pojedinih vrsta.
Velika raznolikost kokolitofora zabilježena je ne samo u otvorenim vodama Jadrana već i u obalnom području te estuarijima. Ukupno je zabilježen 141 morfotip kokolitofora od čega u srednjem Jadranu 124, u sjevernom 54 te u južnom 48. Posebno značajan doprinos ovog rada je u velikom broju objedinjenih fotografija kokolitofora (92) s područja Jadrana, slikanih elektronskim mikroskopom, koje će uvelike doprinijeti boljoj identifikaciji u budućim taksonomskim istraživanjima.
Rezultati su objavljeni u posebnom izdanju časopisa Water -> https://www.mdpi.com/2073-4441/15/3/603
