Riblja jaja i ličinke, koje nazivamo ihtioplanktonom, važan su dio života u moru. Iz njih odrastaju nove generacije riba, a ujedno su hrana drugim ribama. Njihovo preživljavanje snažno ovisi o uvjetima u okolišu, a velik ih broj ugiba prije nego što odraste. Zato njihova prisutnost i brojnost znanstvenicima pomažu pratiti promjene u moru, razumjeti što utječe na brojnost odraslih riba i otkriti gdje se ribe mrijeste i odrastaju.
Znanstvenice iz Laboratorija za ribarstvenu biologiju Instituta za oceanografiju i ribarstvo, u suradnji s drugim laboratorijima, u sklopu projekta ESAmar financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost, istražile su kako povezivanje DNA barkodiranja s klasičnim mikroskopskim pregledom ihtioplanktona može pridonijeti boljem poznavanju Jadrana. Rezultate su objavile u međunarodnom znanstvenom časopisu Fishes.
Istraživanja ihtioplanktona na širem području Jadrana još su malobrojna, a prepoznavanje vrsta u tim ranim razvojnim stadijima zahtjevno je. Jaja i ličinke sitni su i osjetljivi, a njihov se izgled mijenja tijekom razvoja. Njihovo određivanje zahtijeva mnogo znanja, rada i vremena, pa znanstvenici sve češće koriste DNA barkodiranje. Ta metoda omogućuje prepoznavanje vrste usporedbom kratkog dijela njezine DNA s podacima u referentnim bazama.
Tijekom ljeta 2019. i 2020. na pet područja istočnog Jadrana prikupljeno je 118 uzoraka za analizu ihtioplanktona. Iz njih su izdvojena i prebrojana riblja jaja i ličinke, a vrste su određene prema izgledu i analizom DNA. Njihova brojnost i sastav zatim su uspoređeni s temperaturom, slanošću i količinom klorofila u moru.
U uzorcima su znanstvenice prepoznale 34 vrste riba. Sastav vrsta bio je vrlo sličan tijekom oba ljeta, a izrazito je prevladavao inćun, koji je činio više od 80 % svih prikupljenih jaja i ličinki.
Ihtioplankton nekih skupina riba bio je povezan s toplijim morem, a drugih s većom količinom klorofila, pokazateljem količine fitoplanktona. Ipak, izmjereni okolišni uvjeti objasnili su tek oko četvrtine razlika u sastavu. Za potpunije razumijevanje raspodjele ihtioplanktona potrebno je istražiti i druge čimbenike.
Tijekom oba ljeta veća brojnost jaja i ličinki zabilježena je u Kvarneru i Kvarneriću, oko Jabučke kotline te u južnoj Dalmaciji. Ti rezultati dodatno podupiru važnost tih područja za mrijest i rane razvojne stadije riba.
Dugoročno praćenje koje povezuje mikroskopski pregled i DNA barkodiranje može pomoći boljem razumijevanju promjena u Jadranu te donošenju odluka o zaštiti mora i upravljanju ribarstvom. Zaštita područja na kojima ribe započinju život važna je za budućnost ribljih populacija i za ljude koji od njih žive.
