Kao dio planiranih aktivnosti na projektu TETHYS4ADRION, od 2. do 4. veljače 2026., projektni partneri iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, Grada Čapljine i Grada Metkovića proveli su prvo od četiri planirana sezonska praćenja (monitoringa) sastava i količina riječnog otpada na Neretvi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Rijeka Neretva jedno je od pet pilot-područja na projektu na kojima se provodi praćenje otpada prema zajednički koordiniranom protokolu. Pored Neretve, to su rijeka Soča u Sloveniji i Italiji, Reno u Italiji, Bojana/Buna u Crnoj Gori i Albaniji te Alfeios u Grčkoj.
Istraživanja su provedena pod vodstvom znanstvenika s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, dr. sc. Pera Tutmana i dr. sc. Dubravke Bojanić Varezić, uz suradnju g. Marinka Dalmatina iz Grada Čapljine te gđe. Lare Šiljeg i gđe. Ane-Marije Prović iz Grada Čapljine kao partnera na projektu. Dio aktivnosti u Čapljini proveden je uz suradnju vatrogasaca i djelatnika Profesionalne vatrogasne postrojbe grada Čapljine.
Ovo je prvi put do sada da se prema usklađenom monitoringu provodi praćenje količina i sastava otpada u rijekama u Hrvatskoj. Sukladno zahtjevima projekta, praćenje je provedeno prema protokolu usklađenom s odgovarajućim EU standardima i zajednički dogovorenom od strane svih partnera.
Praćenje riječnog otpada obuhvatilo je sljedeće kategorije: sastav i količine makrootpada (predmeti otpada veći od 5 cm) naplavljenog na obali te makrootpada na površini vode, zatim praćenje mezootpada (otpad veličine između 5 mm i 5 cm) na obali i na površini vode te praćenje mikroplastike (otpad manji od 5 mm) u pješčanom sedimentu na obali i na površini vode. Nakon prikupljanja, uzorci su odneseni na laboratorijsku analizu u splitski Institut.
Pilot-područje rijeke Neretve obuhvaća više lokacija: od ušća rijeke Neretve, naselja Krvavac te mosta u Metkoviću u Hrvatskoj, zatim mostova u Čapljini i Žitomislićima, kao i obala rijeke u Ševaš Njivama i u Čapljini u Bosni i Hercegovini.
Praćenje sastava i količine prethodno navedenih kategorija provodi se usklađenim metodologijama prilagođenim mjestima na kojima se nalazi otpad, obali ili površini rijeke, kao i veličinskim kategorijama otpada. Praćenje makrootpada i mezootpada naplavljenog na obali provodi se direktnom vizualnom analizom na lokaciji, uz prepoznavanje, popisivanje i pobrojavanje svih predmeta pronađenih na transektu duljine 100 m, dok se praćenje makrootpada na površini vode vrši direktnim vizualnim promatranjem s mosta i popisivanjem svih predmeta koji prođu rijekom u sat vremena. Promatranje se obavlja istovremeno s četiri lokacije na mostu u smjeru riječnog toka.
Praćenje mikroplastike u pješčanom sedimentu na obali rijeke obavlja se na način da se na nekoliko mjesta na obali veličine 1 m² izvrši prosijavanje površinskog sloja pijeska u debljini od 5 cm kroz metalna sita različitih promjera, pri čemu se zadržava materijal koji ostaje na situ. Praćenje mikroplastike i mezootpada na površini vode provodi se površinskom plutajućom planktonskom mrežom zvanom manta mreža, zbog sličnosti s istoimenom ražom. Manta mreža spušta se na površinu rijeke s otvorom okrenutim prema toku rijeke te se u razdoblju od 30 minuta, prolaskom vode kroz mrežu, prikupljaju uzorci mikroplastike i makrootpada.
Istraživanja su provedena tijekom razdoblja intenzivnih kišnih epizoda pa je rijeka Neretva imala povišen vodostaj i vrlo brz tok, što je stvaralo tehničke poteškoće pri praćenju mikroplastike i mezootpada na površini rijeke, ali je praćenje uspješno provedeno.
Tijekom praćenja zabilježene su značajne količine otpada, kako onog naplavljenog na obali tako i onoga na površini rijeke, na gotovo svim lokacijama, a posebno su velike količine zabilježene tijekom praćenja otpada na površini rijeke s mosta u Metkoviću. Tom su prilikom brojni i različiti predmeti, najviše od plastike, uočeni u plutanju nizvodno prema ušću.
Među uočenim otpadom najvećim je dijelom prevladavala plastika: vrećice za kupovinu, plastični poljoprivredni otpad, folije za plastenike i folije za kolektivno omatanje proizvoda, komadi stiropora iz poljoprivrednih aktivnosti kao i manji komadi raznih plastičnih predmeta neodređenog podrijetla. Među tim komadima posebno je bila vidljiva plastika s tragovima spaljivanja, što je znak neodgovarajućeg odnosa prema zbrinjavanju otpada i okolišu. Takav otpad nije pravilno zbrinut, a spaljivanjem nastaju izuzetno štetni nusprodukti koji dospijevaju u atmosferu.
Aktivnosti praćenja provode se sezonski. Nakon ovog zimskog monitoringa, praćenja će se nastaviti po jednom u svakoj sezoni.
